Glazba kao lijek

Glazba na mnogo načina pozitivno utječe na naše psihičko i fizičko zdravlje. Evo nekoliko primjera blagotvornog učinka glazbe:

• Stručnjaci tvrde da glazba povećava kvocijent inteligencije. Upravo zato, budućim se majkama preporučuje slušanje glazbe za vrijeme trudnoće, osobito Mozartovih djela, koja djeluju smirujuće i na fetus.
• Glazba povećava radnu učinkovitost, bilo fizičku ili onu umnu. Naime, tiha i opuštajuća glazba izvrsna je podloga za učenje i rad, dok je živa, ritmična i glasnija glazba pravi stimulans pri fizičkom radu, kao što je čišćenje ili pak vježbanje.
• Glazba je izvrsna za pamćenje; ona također smanjuje razinu nagomilanog stresa (te povećava lučenje endorfina, hormona sreće) i razbija monotoniju pri obavljanju kakvih zadataka.
• Glazba služi i kao ukras, njome se stvara ugođaj u posebnim prilikama: kad imate goste, romantičnu večeru udvoje ili prijatelje na kavi.
• Raznoraznim glazbenim terapijama danas se tretira hiperaktivnost kod djece, govorne mane poput mucanja, tjeskoba i depresija, tinitus (šum u ušima), pa čak i srčane bolesti.

Mozart efekt
Ovu je neobičnu pojavu 50-ih godina prošloga stoljeća u Francuskoj otkrio dr. Alfred A. Tomatis, dok je proučavao utjecaj klasične glazbe na ljude i njihovo zdravlje. Tomatis je objavio i objasnio svoje spoznaje u djelu "Zašto Mozart?".

Međutim, globalnoj popularizaciji glazbene terapije pridonijela je tek knjiga Dona Campbela "Mozartov efekt: primjena moći glazbe za iscjeljivanje tijela, jačanje uma i oslobađanje kreativnog duha", čija je objava 1997. izazvala mnoštvo kontroverzi. Naime, Campbell u svom djelu iznosi tvrdnju da klasična djela Wolfganga Amadeusa Mozarta imaju iscjeliteljske moći pomoću kojih možemo liječiti razne poremećaje, kao što su autizam, epilepsija, migrena, disleksija i mnogi drugi, a već u sljedećoj knjizi "Mozart efekt za djecu" autor naglašava utjecaj klasične glazbe na mentalni razvoj djece i njihove kreativnosti.