Učitavanje podataka o poslovnici

Tvoji će podaci biti poslani.
Tvoja poslovnica

Prethodno odabrane poslovnice

Mi ti nudimo fer transfer

Euro nam polako stiže, a mi u Kauflandu, baš kao i cijela zemlja, pažljivo se pripremamo za to. Kuna, na koju smo navikli od davnih dana, od 1.1.2023. odlazi u zasluženu mirovinu, a zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj postaje euro, valuta koju već koristi 19 zemalja Europske unije. Slijedi nam najveći transfer godine, no mi ti obećavamo - kod nas će sve biti jasno i fer jer su tu naša kuna Zlatica i Toni Milun, koji će ti rado pomoći!



Nekoliko zanimljivih sitnica o kuni...

Znaš li da:

  • je kuna uvedena 30. svibnja 1994., na Dan državnosti, kao zamjena za dotadašnji hrvatski dinar?
  • je kovanice dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice akademik Miroslav Šutej i dr. Viljko Žiljak?
  • je naziv "kuna" za trajnu hrvatsku valutu odabran zbog toga što je kunino krzno služilo kao sredstvo plaćanja poreza zvanog "kunovina" ili "marturina" u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji?
  • se lik kune nalazio se na hrvatskom kovanom novcu zvanom "banovac" od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća?
  • kuna zlatica  (lat. Martes martes)  u Hrvatskoj ima čak 680 i da je ime dobila po zlatno-žutoj pjegi ispod vrata?
  • se jedna kuna dijeli na 100 lipa, koja je ime dobila po stablima lipe  posađenima oko sajmišta u davna vremena?

....i nekoliko o euru!

Znaš li da:

  • su prozori, vrata i mostovi an novčanicama eura ustvari izmišljeni arhitektonski elementi kako se ne bi favoriziralo nijednu državu EU-a?
  • postoje novčanice od nula eura, koje nemaju vrijednost, no iznimno su popularne (i vrijedne) u svijetu kolekcionara?
  • je većina novčanica napravljena od pamuka?
  • se euro uglavnom koristi u zemljama EU-a, no postoje i države izvan EU-a koje su ga prihvatile kao nacionalnu valutu poput Kosova, Crne Gore, Monaka, Vatikana...?
  • se, prije odluke o nazivu "euro", raspravljalo i drugim nazivima poput "europski franak", "europska kruna" i "europski gulden"?
  • su najčešće korištene novčanice one od 5 i 10 eura zbog čega su najnoviji tiskani primjerci prekriveni posebnim zaštitnim slojem? 
  • je najkrivotvorenija novčanica ona od 20 eura?

 


Uvijek puna kolica

Mi u  Kauflandu smo sigurni u jedno – bez obzira je li kuna ili euro, kod nas su cijene uvijek fer. Da, valuta će se promijeniti, umjesto kune plaćanje ćeš obavljati u eurima, ali tvoja kolica u trgovini i dalje će biti jednako puna. Pripremi se s nama na najveći transfer godine, a u tome će ti pomoći naša kuna Zlatica i poznati financijski stručnjak - Toni MIlun.

Tvoje zadovoljstvo nam je najvažnije

U našim ćeš trgovinama uvijek biti na dobitku jer su kod nas cijene uvijek povoljne, bez obzira plaćaš li u kunama ili u eurima. I tako će i ostati jer nam je zadovoljstvo našeg kupca uvijek najvažnije.


Riječ stručnjaka

Pitanja i odgovori Tonija MIluna

Naš poznati matemaričar Toni Milun donosi ti nekoiko savjeta, zanimljivosti i odgovora na pitanja koja se nameću.

1. Povijest valute euro

Naziv euro službeno je usvojen 1995. u Madridu, a njegovo korištenje krenulo je od 1. siječnja 1999., ali samo u računovodstvenim zapisima. Fizičke novčanice eura kakve danas poznajemo uvedene su 2002. u 12 europskih država.

2. Koji motivi će biti na hrvatskim kovanicama eura?

Odabrano je pet motiva koji će se naći na hrvatskim kovanicama eura: kuna, šahovnica, geografska karta Hrvatske, glagoljica i Nikola Tesla.

3. Što će nam euro kad imamo našu kunu?

Cilj uvođenja eura u zemlje Europske unije bio je potaknuti povezanost među državama članicama. Prednosti takve povezanosti su brojne, između ostalog tu je stvaranje velikog zajedničkog tržišta i time većeg gospodarskog prosperiteta.

Hrvatska ima veliku robnu razmjenu (izvoz i uvoz) sa zemljama koje koriste euro kao službenu valutu. Kad se u Hrvatsku uvede euro pojednostavit će se poslovanje mnogih hrvatskih poduzeća koja trguju s poduzećima i ustanovama iz eurozone.

Smatra se da su prednosti uvođenja eura veće od nedostataka, kao i da su dobrobiti za male države poput Hrvatske veće nego za velike države.

4. Kako će građani u praksi osjetiti dobrobiti uvođenja eura?

Evo jedan od primjera dobrobiti za hrvatske građane. Recimo da obitelj iz Hrvatske odlazi na putovanje u Njemačku. Tamo će plaćati u eurima, a da bi to mogla ima dvije opcije.

Prva opcija je prije putovanja kupiti eure u mjenjačnici ili banci, a druga opcija je plaćanje karticama. U oba slučaja obitelj ima troškove zamjene kuna u eure. Ta konverzija se ne odvija po trenutnom srednjem tečaju (npr. 1 EUR = 7,53 HRK), već po prodajnom tečaju (npr. 1 EUR = 7,57 HRK). U ovom slučaju na svakih 100 eura obitelj gubi 4 kune. Možda se to nekome može učiniti malo, ali kad se uzme u obzir ukupan iznos novca koji građani gube konverzijom, radi se o velikom gubitku za hrvatske građane.

Kad euro postane službena valuta u Hrvatskoj tada ćemo i našu plaću primati u eurima pa neće biti dodatnih troškova kad putujemo u zemlje čija je valuta euro.

5. Što to znači da će uvođenjem eura nestati valutni rizik?

Velik dio građana koji su uzeli kredit za npr. kupnju stana odabrali su tzv. eurski kredit, tj. kredit s valutnom klauzulom u euru. To znači da se otplata kredita računa u eurima.

Objasnit ćemo na konkretnom primjeru kojem smo svjedočili u Hrvatskoj što je valutni rizik i što se teoretski može dogoditi u duljem roku.

Ne tako davno mnogi građani su podizali kredite u švicarskim francima. Prije 15-ak godina počeo je nagli rast vrijednosti švicarskog franka s 4,50 kuna na više od 6,50 kuna. Osobi koja je mjesečno otplaćivala kredit 500 franaka, obrok je s 2.250 kuna narastao na 3.250 kuna. Istovremeno je zbog nestabilnosti koja se dogodila narasla i kamatna stopa na te kredite pa se nekim građanima mjesečni anuitet udvostručio.

Stambeni krediti često se otplaćuju i na više od 20 godina što je vrlo dugo razdoblje u kojem se mnogo toga može dogoditi. Između ostalog može doći do pada vrijednosti kune u odnosu na euro. Kad bi npr. vrijednost eura porasla sa 7,50 kuna na 9 kuna osobi koja mjesečno otplaćuje kredit iznosom od 3.000 kn, mjesečni anuitet bi narastao na 3.600 kuna.

Uvođenjem eura kao službene valute taj problem će nestati.

Napominjemo da će i dalje ostati valutni rizik vezan ako netko uzme kredit s valutnom klauzulom u američkim dolarima ili japanskim jenima.

6. Kako se određuje cijena u eurima?

Ako cijenu proizvoda koji košta 100 kuna želimo izraziti u eurima tada se 100 kuna podijeli sa 7,5345 i dobije se 13,27228, što daje konačnu cijenu 13,27 eura.

Konačna cijena u eurima se određuje u ovisnosti o trećoj decimali

-        ako je treća decimala manja od 5 tada se vrijednost zaokružuje tako da se prepiše cijeli dio broja i prve dvije decimale

-        ako je treća decimala broj 5 ili veći tada se druga decimala uvećava za jedan.

Evo još jedan primjer:

Cijena proizvoda koji košta 300 kuna dijeljenjem sa 7,5345 daje 39,81684. Konačan iznos neće biti 39,81 eura. Budući da je treća decimala 6, prethodna decimala se uvećava za jedan tako da je konačna cijena 39,82 eura.

Također je važno cijenu u kunama dijeliti s cijelim brojem 7,5345 i tek onda zaokružiti na dvije decimale. U slučaju da se tečaj 7,5345 prvo zaokruži na 7,53 i tek onda dijeli može se dobiti veći iznos u eurima i time bi se kupcu išlo na štetu.

Evo nekoliko primjera:

Cijena (HRK)

Preračunata cijena (EUR - više decimala)

Konačna cijena (EUR)

100 HRK

13,27228…

13,27 EUR

300 HRK

39,81684…

39,82 EUR

10 HRK

1,32722…

1,33 EUR

5 HRK

0,66361…

0,66 EUR

 

7. Zašto se kaže da se treba koristiti fiksni tečaj sa šest znamenki, a često se govori o tečaju 7,5345 koji ima samo četiri decimale?

Dogovoreni fiksni tečaj konverzije je 7,53450 što je broj s ukupno 6 znamenki od kojih je pet decimala (desno od decimalnog zareza). Zadnja decimala iznosi nula pa se može zanemariti tako da se fiksni tečaj može zapisati u iznosu 7,5345 što je broj koji ima pet znamenki od kojih su četiri decimale.

8. Što za kupca znači dvojno iskazivanje cijena?

To znači da će svi naši proizvodi na policama trgovina imati iskazanu cijenu i u kunama i u eurima. Tako će pored proizvoda koji košta 100 kuna biti iskazana i cijena u eurima 13,27 eura.

Dvojno iskazivanje cijena obavezno je za sva poduzeća koja posluju s potrošačima tako da će biti vidljive cijene u obje valute u trgovinama, kafićima, restoranima, na računima za režije, platnim listama itd. Postojat će iznimke kad je to nepraktično ili bi trošak bio prevelik. Te iznimke su npr. štandovi na tržnicama, povratne naknade na ambalaže, cijena na automatima za kavu ili kuponi za popuste.

Važno je napomenuti da će na računima biti još i fiksni tečaj iskazan na pet decimala.

Na računima ne smiju biti nikakvi dodatni brojčani podaci koji bi mogli zbuniti kupca.


Razdoblja dvojnog iskazivanja cijena prikazana su u tablici

 

Datum

Naziv

Plaćanje

… – 4. 9. 2022.

Razdoblje dobrovoljnog dvojnog iskazivanja cijena

kunama

5. 9. 2022. – 31. 12. 2022.

Razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena

kunama

1. 1. 2023. – 14. 1. 2023.

Razdoblje dvojnog optjecaja: plaćanje kunama i eurima, povrat u eurima

15. 1. 2023. – 31. 12. 2023.

eurima

 

9. Kad počinje i završava razdoblje dvojnog iskazivanja cijena?

Razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja cijena traje od 5. rujna 2022. do kraja 2023. i može se podijeliti u tri dijela.

Prvi dio traje od 5. rujna 2022. do kraja 2022. U tom razdoblju kupci i dalje plaćaju kunama, a cijena iskazana u eurima služi da bi se kupci navikli na novu valutu.

10. Razdoblje dvojnog optjecaja

Drugi dio traje od 1. siječnja do 14. siječnja 2023. i zove se razdoblje dvojnog optjecaja. Tada se može plaćati i u kunama i u eurima, ali ostatak novca će biti isplaćen u eurima. Ako novčanicom od 10 kuna platite kruh koji košta 7 kuna, ostatak će biti vraćen u eurima. Tako ćete umjesto 3 kune dobiti 3 : 7,5345 = 0,40 eura, tj. 40 centi.

Iznimno vam novac može biti uzvraćen u kunama ako trgovci ne budu imali dovoljno eura u blagajni.

Treći dio traje od 15. siječnja 2023. do kraja 2023. Cijene će i dalje biti istaknute i u eurima i kunama, ali moći ćete plaćati isključivo u eurima.

Napomenimo da su neki restorani i kafići već počeli s dvojnim iskazivanjem cijena, iako na to nisu obavezni. To su učinili dobrovoljno pa se razdoblje do 4. 9. 2022. zove razdoblje dobrovoljnog dvojnog iskazivanja cijena.

11. Što ako mi ostane nepromijenjenih kuna nakon 15. siječnja 2023.?

Ako nakon 15. siječnja pronađete kune na dnu ormara ili skrivene u čarapama također se ne trebate se brinuti.

Do kraja 2023. kune ćete moći odnijeti u bilo koju poslovnicu banke, FINE ili Hrvatske pošte i bez naknade ih zamijeniti za eure po fiksnom tečaju.

Napomena: ako odjednom budete mijenjali više od 100 novčanica ili 100 kovanica naknada vam može biti obračunata.

Čak i ako do kraja 2023. ne promijenite kune, nakon tog razdoblja moći ćete iz zamijeniti za eure u Hrvatskoj narodnoj banci – kovanice do kraja 2025., a rok za zamjenu novčanica ne postoji.

 

12. Na računu u banci imam ušteđevinu u kunama. Je li bolje promijeniti kune u eure sada ili čekati pa to učiniti u 2023.?

Sav novac koji je na kunskim računima u bankama automatizmom će se 1. 1. 2023. konvertirati u eure po fiksnom tečaju 7,5345. Ako želite novac promijeniti ranije to možete učiniti u mjenjačnici ili banci po prodajnom tečaju koji je ipak nepovoljniji od fiksnog tečaja veći od fiksnog tečaja. Time biste bili na gubitku jer je vrlo mala vjerojatnost da će do kraja godine prodajni tečaj u nekom trenutku pasti ispod fiksnog tečaja 7,5345.

Ako npr. imate 50.000 kuna ušteđevine i ostavite novac na računu, 1. siječnja 2023. automatski će se promijeniti u eure i raspolagat ćete sa 6.636,14 eura.

Ako tih 50.000 kuna promijenite ranije po tečaju npr. 7,58 tada ćete dobiti 6.596,31 eura i bit ćete na gubitku 39,83 eura.

 

 

13. Imam trgovinu i formirao sam cijene u kunama tako da završavaju na 90 lipa. Smijem li koristiti neki približni tečaj da bih opet imao cijene u eurima koje meni odgovaraju?

Ne, to nije dozvoljeno. Konverzija treba biti obavljena po fiksnom tečaju. Tako proizvod koji košta 19,90 kuna treba koštati 19,90 : 7,5345 = 2,64 eura.

14 U kojim članicama EU je euro službena valuta?

Euro je u ovom trenutku službena valuta 19 od 27 država članica EU-a i one čine eurozonu. To su Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

Uvođenjem eura u Hrvatsku taj broj će se zaokružiti na 20.

15. Mogu li eurima plaćati i u zemljama izvan europodručja i kojim?

Euro je kao službenu valutu odabralo još šest europskih država: Andora, Crna Gora, Kosovo, Monako, San Marino i Vatikan.

 


Ključ za povjerenje potrošača

Nakon uspješnog ispunjavanja konvergencijskih kriterija, Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine postaje dvadeseta država članica europodručja, što znači da će hrvatska kuna u nekoliko utvrđenih koraka biti zamijenjena eurom. Uvođenje nove valute u svakom je društvu velika tema koja otvara mnoga pitanja, a kod određenog dijela potrošača izaziva i zabrinutost. Kaufland je upravo iz tih razloga pristupio Etičkom kodeksu koji svojim potrošačima jamči da neće neopravdano povećavati maloprodajne cijene te da će korektno preračunavati i iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti.

Inicijativa Etički kodeks provodi se pod sloganom SVAKI CENT SE BROJI, SVAKA KUNA SE RAČUNA. Cilj joj je upravo taj: da potrošači budu sigurni da se svaka njihova kuna zaista računa i svaki cent se broji, te da postoje poslovni subjekti kojima u procesu prelaska na euro mogu vjerovati.