Vrganj: vrijedna jestiva gljiva
Vrganj, poznat i kao ljetni vrganj, gljiva je stapčarka i ubraja se u obitelj cjevastih gljiva. Vrganj ne raste na kamenju ni stjenovitim predjelima, no njegova je odlika čvrsta struktura njegova mesa. Naime, ono je – u usporedbi s brojnim drugim sortama jestivih gljiva – iznimno čvrsto.
Vrganj ima raznolika svojstva
Vrganji su među najpopularnijim i najvrjednijim jestivim gljivama. Vrganj živi u simbiozi s raznim lisnatim i igličastim stablima te ispod površine zemlje tvori složen guštik, takozvanu mikorizu. Iznad zemlje nalazi se tijelo ploda.
Vrganji imaju svjetlosmeđi ili pak tamnosmeđi klobuk. S donje strane klobuka nalaze se cjevčice koje su vrlo čvrste. Cjevčice mladih gljiva svijetle su, gotovo bijele. Cjevčice stariji gljiva žućkaste su boje. Stabljika je masivna iznad površine zemlje i uvelike se sužava prema prijelazu u klobuk. Svijetlo, čvrsto meso gljive vrlo je aromatično. Decentan orašast okus čini ovu sortu gljiva omiljenom jestivom gljivom.
Oprez!
Jedina opasnost od brkanja postoji s gljivom žučarom. Ova nejestiva gljiva ima izražen gorak okus. Već će samo jedan primjerak upropastiti cijelo jelo. Starije žučare sigurno se mogu prepoznati po ružičastim cjevčicama. U pravilu se razlikuje između sljedećih sorti:
- smrekin vrganj
- borov vrganj
- orahov vrganj (ili ljetni vrganj)
Odakle izvorno potječe vrganj?
Ova jestiva gljiva može se pronaći u igličastim ili mješovitim šumama s kiselim, ilovastim ili pjeskovitim tlom. U području Njemačkog sredogorja te na istoku Europe osjeća se iznimno dobro. Vrganji se ne mogu uzgajati, već rastu isključivo u šumama.
Kada je sezona vrganja?
Glavna sezona traje od rujna do listopada. Pri povoljnim vremenskim uvjetima vrganji će rasti već i u srpnju ili kolovozu.
Za što se može upotrebljavati vrganj i kako se treba čuvati?
Svježe gljive mogu se pažljivo očistiti krpom, četkom za gljive i malom količinom vode. Kraj stabljike potrebno je odrezati, a velike dijelove mjesta zagriza ili koja sadrže ličinke potrebno je ukloniti. Kada se gljiva prepolovi, može se vidjeti sadrži li ličinke. Intenzivan okus ne gubi se tijekom kuhanja, prženja ni sušenja. Prženje, kuhanje na pari ili pečenje omiljene su varijante pripreme. Vrganji su usto prikladni za aromatiziranje i upotpunjavanje maslinova ulja. Kada se zamrzne ili osuši, ova se jestiva gljiva može dulje čuvati. Kao svježa gljiva mora se iskoristiti u roku od nekoliko dana.
Što možeš pripremiti od vrganja
Ovo se nalazi u vrganju
Vrganju se pripisuje vitalizirajuće djelovanje koje potiče imunološki sustav. Svježi primjerci bogati su bjelančevinama, esencijalnim aminokiselinama, vitaminima i elementima u tragovima. Kada se jedu u umjerenim količinama, vrganji su zdravi i lako se probavljuju. No i za ovu sortu šumske gljive vrijedi da posebno lako prima teške metale. Ekološki uvjeti na mjestu ubiranja i čimbenici poput kvalitete tla uvelike utječu na kvalitetu ovih gljiva.
kcal: 39 kcal
Ugljikohidrati: 0,53 g
Bjelančevine: 5,4 g
Masti: 0,4 g
Vitamin A: 0 µg
Vitamin B1: 0,03 mg
Vitamin B2: 0,37 mg
Vitamin B6: 0,03 mg
Vitamin C: 2,5 mg
Vitamin E: 0,04 mg
Kalcij: 4 mg
Željezo: 1 mg
Kalij: 327 mg
Magnezij: 12 mg
Natrij: 6 mg
