Budi prvi u selu i prvi u gradu!
Već drugu godinu za redom u partnerskoj suradnji s 24sata, organiziramo nagradni natječaj Zelena medalja, izbor najboljeg svježeg ili prerađenog ekoproizvoda. Domaći eko proizvođači su do 27. travnja mogli su prijaviti svoje proizvode i osvojiti Zelenu medalju, ujedno i mjesto na našim policama.
OPG Tomas Jukić Tanja
Konkurencija je bila velika, a izbor nije bio lak.
Zelenu medalju za najbolji eko certificirani proizvod ove godine osvojio je OPG Tomas Jukić Tanja!
Proizvod koji će se naći na policama Kauflanda je ekološki sok od kruške viljamovke.
Čestitamo!
Ako još nisi, pročitaj priču o našem pobjedniku, ali i o ostalim finalistima.
103. godine obiteljske tradicije
Tanja Tomas Jukić četvrta je generacija svoje obitelji koja je nastavila s tradicijom obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Sve je započelo davne 1920. godine, kada je Tanjin pradjed, major kraljevsko ugarskog domobranstva, Stjepan Leskovar kupio veliko imanje u Natkrižovljanu blizu Varaždina od jedne grofice iz Beča, koji se bavio vinogradarstvom. Obiteljsku tradiciju nastavile su Tanjina baka i mama, a onda je došao red da posao preuzme i sama Tanja.
2011. preuredili su obiteljski grunt i pretvorili vinograd u eko voćnjak. U razgovorima i konzultacijama s vrhunskim agronomima, odlučili su se za krušku viljamovku te su za tu kraljicu među kruškama željeli napraviti nešto posebno - sok od kruške koji obiluje vitaminom C, kalijem, elektrolitima, magnezijem, bakrom, vlaknima, uklanja toksine i loš kolesterol, ima nizak glikemijski indeks te je odlično gorivo za prije ili poslije vježbanja.
Sloganom soka „Šuška se šuška, da je stigla Eko kruška“ žele i dalje promovirati ekologiju, zdravlje, dobru volju i obiteljske vrijednosti.
Sa 65 godina pokrenuo posao: 'Htjeli smo napraviti proizvod koji sam sebe reklamira'
OPG Car službeno postoji od 2009.godine kada je Stjepan zajedno sa suprugom odlučio nastaviti njihovu obiteljsku tradiciju. Pet godina kasnije otišli su u mirovinu i postavili posao 'na noge' te počeli s ekološkim uzgojem mješovitog voća.
Rad u poljoprivredi Stjepanu Caru nikako nije stran. Njegovi roditelji kao i roditelji Stjepanove supruge živjeli su isključivo od stočarstva i ratarstva kako bi prehranili i školovali svoju djecu. Nakon smrti roditelja, supružnici Car 2009. odlučili su nastaviti tradiciju te su osnovali obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje je s radom krenulo tek pet godina kasnije kada su oboje otišli u mirovinu. Stvorili su mali OPG u Vrbovcu koje se bavi ekološkim uzgojem mješovitog voća i preradom voća u pasterizirane matične sokove i voćna vina.
Uzgoj njihovog voća nije plantažni već klasični, ali s kompjuterski vođenim sustavom za kišenje kako bi se voćke zaštitile od proljetnog mraza i istovremeno kako bi se noću vlažile u sušnom periodu godine. A zbog smanjenja troškova električne energije OPG ima i fotonaponsku elektranu snage 7kW te vlastiti bunar za navodnjavanje i kišenje.
Za dobar sok pobrinula se priroda, a njihovo je umijeće kako ga ekstrahirati iz plodova i ne pokvariti ga bilo kakvim dodavanjem kemikalija. Najvažnija je higijena prostora i opreme te pridržavanje svih pravila koja garantiraju sigurnost i zdravstvenu ispravnost hrane. Iako tržište vrlo rijetko tako nešto traži, opredijelili su se za proizvodnju proizvoda koji će sami sebe reklamirati bez upitne reklamne istinitosti - proizvode oko šest tisuća boca 12 različitih vrsta sokova i vina.
Hobi pretvorio u posao: 'Želja mi je proizvoditi vino od kojega nitko neće reći da mu je muka'
Na početku je sve izgledalo samo kao hobi, međutim Dražen Bedeković odlučio je uzeti 'stvar u svoje ruke' i ozbiljnije se početi baviti vinarstvom i vinogradarstvom. Vina Bedekovich i Vina Prigora dvije su linije vina koje ova obitelj proizvodi i njeguje u Bedenici, a kako bi pomagao očuvati prigorski krajolik, Dražen se odlučio na potpuno ekološku proizvodnju vina.
Vinarija Bedeković nalazi se na brežuljku, okružena vlastitim vinogradima nadmorske visine 200 do 400 metara, a berba se, dodaje naš sugovornik, obavlja ručno, pa se sortne značajke i aroma grožđa u potpunosti čuvaju.
U vinogradu uvijek ima posla, a posebice ako imate 20 tisuća trsova vinove loze.
Njihov Sauvignon je drugačiji od drugih, ekološke je proizvodnje i minimalni je utjecaj na berbu. Reducirani su i prinosi, manji je udio sumpora u vinu, a između ostalog je posebnost Bedekovićevog Sauvignona je ta da on kombinira 5 različitih klonova Sauvignona – dva francuska klona, a po jedan njemačkog, austrijskog i slovenskog Sauvignona.
Premda vinarija nije njegov glavni posao, Dražen svaki dan nastoji provesti što više vremena među svojim grožđem i vinima.
Najnagrađivanije vino je Sauvignon i on je dosad osvajao priznanja na najvećim svjetskim manifestacijama. Za berbu 2020. dobili su zlato, za berbu 2021. srebro na Concours Mondial du Sauvignon - ponosno zaključuje vinar Bedeković.
Temelje su postavili uzgojem tikve: 'Cijela obitelj trudila se da posao s uljarom uspije'
Tikva je poljoprivredna kultura koju obitelj Hladnić iz Koprivnice sadi već više od tri desetljeća, a proizvodnju bučina ulja pamti unatrag nekoliko generacija.
Poznavanje poljoprivrednog rada s kulturom tikve, investicija u postrojenje za izradu ulja i podrška obitelji bili su, prema svemu sudeći, dobitni recept za plasiranje proizvoda Uljare Hladnić na tržište.
Cijela obitelj trudila se da posao s uljarom uspije. I roditelji, i žena, i djeca. Dejan je vrlo sam zahvalan i što su u to vrijeme bili prisutni razni sajmovi po cijeloj Hrvatskoj, jer drukčijeg načina trgovanja nije bilo. I tako iz godine u godinu, sajam po sajam, litra ulja po litra ulja, koštica po koštica, eto ih danas na policama velikih lanaca za prodaju prehrambenih proizvoda.
Tvrdi da je uspjehu njihovih proizvoda pomoglo i to što su tikve ekološki uzgojene. Ne upotrebljavaju se pesticidi, pa se zemlja ne truje, gnojiva koja se koriste nisu štetna za okoliš i proizvod je na kraju potpuno prirodan i zdravstveno prihvatljiv. Zanimljivo je i što nakon vađenja sjemenki iz tikve na polju ostaju ostaci buče koji zapravo na taj način prirodno hrane zemlju za sljedeću gnojidbu.
Uz Eko bučine koštice, od proizvoda imaju Eko bučino ulje, Eko hladno prešano suncokretovo ulje, Eko čaj cvijet kamilice, Bučino ulje i Crno ulje.
Najveći svjetski proizvođač: U Zagorju uzgaja tropsku biljku koja je preživjela i dinosaure
Već dvadesetak godina Ivan se bavi ekološkim uzgojem tropskog voća i povrća u Donjoj Bistri. Najveći je svjetski proizvođač indijanske banane, inače jedinstvene biljke otporne na mraz i hladnoću, a koja je blagotvorna i za ljudski organizam.
Zamislite situaciju u kojoj se u Hrvatskom zagorju uz maglu, mraz i hladnoću uzgaja tropsko voće i povrće. Iako zvuči naizgled nemoguće, poljoprivredniku Ivanu Šulogu iz Donje Bistre to je uspjelo. Uz, kako i sam kaže, puno hrabrosti i malo ludila, 1996. godine odlučio se uzgajati svježe egzotično voće i povrće, a na samom početku osnivanja poduzeća Exotic King, osnovni proizvod je bio kiwano. Danas uzgaja preko 50 različitih egzotičnih plodova poput žute lubenice, jeju dinje, plavog krumpira, sibirske i mongolske borovnice te brojnih drugih, nama, manje poznatih biljaka.
Iako naizgled cijeli proces oko uzgoja egzotičnog voća na našim prostorima izgleda nestvarno dobro, u čitavoj poljoprivrednoj priči obitelji Šulog bilo je situacija kada bi, kaže Ivan, svatko normalan odustao od svega.
No, među mnoštvom čudesnog voća i povrća za naše podneblje, Ivanov je favorit, priznaje, ipak indijanska banana. Priroda se, objašnjava nam naš sugovornik, pobrinula da biljka može živjeti 100 godina te da je otporna na tuču, mraz i sušu.
Radi se o klasičnom listopadnom drvetu, koji daje voće u grozdovima, a plod izgleda kao mango s vrlo tankom koricom. To je nutritivno najjače voće na svijetu. Ne traži nikakvu zaštitu protiv bolesti niti protiv nametnika. Evolucijski je starija od pčela, preživjela je ledeno doba i dinosaure. Razvila je i supstancu 'asimicin' koja tjera insekte i životinje, a kod ljudi pomaže u zaustavljanju razvoja karcinoma.
Kako bi šira javnost saznala korisne informacije o jedinstvenom egzotičnom plodu iz Sjeverne Amerike sredinom rujna u Donjoj Bistri održava se Festival indijanske banane. Okupi se oko 1000 ljudi, gdje se priprema jako puno delicija od banane. Riječ je o kremastom medu koji se dobije miješanjem cvjetnog meda s pulpom indijanske banane. Rade još i praline, ocat, pekmez, pivo od indijanske banane i liofilizirane banane.
Podravski kralj bobica: Zbog ljubavi prema rodnom kraju odustao od znanstvene karijere
Iako je nakon Agronomskog fakulteta imao priliku nastaviti svoju znanstvenu karijeru na fakultetu, Zdravko Ivančan odlučio se posvetiti obiteljskoj tradiciji uzgoja voća i sve svoje napore uložiti u ekološki uzgoj zdravih bobica
Bobičasto voće je nevjerojatno vrijedna skupina plodova koja donosi brojne dobrobiti za ljudsko zdravlje. Ovi mali plodovi su bogati hranjivim tvarima, antioksidansima i vlaknima, što ih čini izvrsnim dodatkom našoj prehrani, a redovita konzumacija bobičastog voća može pomoći i u smanjenju rizika od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti ili raka. Sve je to prepoznao g. Zdravko Ivančan, koji u Podravini na obiteljskom gospodarstvu ekološki uzgaja razne bobice.
Zdravkovi nasadi bobičastog voća prostiru se na 20 hektara zemlje, a godišnje ih proizvede oko 50 tona. No, ribiz je među nasadima ove obitelji najkvalitetnije bobičasto voće.
Prepuno je antioksidansa, minerala, vitamina B, a među voćem je najbogatije vitaminom C. Prema napravljenim studijama ribiz ima 25 do 30 puta veću koncentraciju vitamina C u odnosu na limun. Osim toga može se prerađivati u pekmeze i sokove bez da proizvodi gube ta svojstva. No ono što ga čini neprikosnovenim voćem je to što se može i zamrzavati.
U poslu ih veseli redovito javljanje zadovoljnih kupaca. Uložili su u nove nasade i plastenike, uveli su novi sortiment voća koje treba što manje prskati i sorte koje su otporne na većinu štetnika, a poglavito bolesti. Imaju zaokruženi ciklus proizvodnje te se proizvodi isti dan beru, hlade, pakiraju i dostavljaju hladnjačama do njihovih kupaca.
Rukama do uspjeha: 'Htjeli smo biti robovi na svojoj zemlji i boriti se za našu obitelj'
Spletom tužnih i nesretnih okolnosti obitelj Kalić započela je 2014. obiteljski posao. Zbog djedove bolesti krenuli su uzgajati industrijsku ekološku konoplju od koje danas rade 40 proizvoda, a u kojima uživaju kupci diljem svijeta.
U ponudi imaju preko 40 prehrambenih i kozmetičkih proizvoda, a brend Croaticanna je spoj tradicije i modernog, hrvatskog i izvornog.
Industrijska konoplja je čudesna biljka i biljka budućnosti. Osim prehrambenih ili kozmetičkih proizvoda, industrijsku konoplju možemo koristiti u tekstilnoj, građevinskoj, automobilskoj i mnogim drugim industrijama. Od nje se može proizvoditi preko 50.000 tisuća proizvoda.
Sretan je, kaže Zvonimir, što danas radi posao koji voli, a uz sve to je blagoslovljen da mu u tome pomažu roditelji Zvjezdana i Zdravko te teta Jasna. Njih četvero su, simpatično će, pravi mali pogon na otvorenom.
Od samog početka se obitelj Kalić odlučila ne ekološku proizvodnju. Htjeli su s jedne strane biti drugačiji, ali imati kvalitetnije finalne proizvode koji nisu podložni tretiranjima pesticida i herbicida. Naime, Zvonimir je zajedno sa svojim proizvodom 2019. izabran za Najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika. Njegov je cilj, otkriva nam, plasirati Hrvatsku u visoka njedra Europe.
S ponosom izdvaja hladno prešano ulje iz sjemenki, proteinski prah, brašno bez glutena, sjemenke oljuštene, neoljuštene, pržene/slane, čokoladne, čaj od lista, čaj od cvijeta, kombinaciju meda s konopljom, čokolade s konopljom, kolačića i krekera, do sapuna, krema, gelova, masažnih ulja, maslaca, tinktura, seruma i šampona.
Lavanda u središnjoj Hrvatskoj?
OPG iz Svete Nedelje dokazalo je da je to itekako moguće
Mirjana je u svoj poljoprivredni pothvat krenula 2011. godine, kad je odlučila zbog brige o svojoj djeci privremeno napustiti dotadašnji posao. U želji da njezina obitelj ima pristup domaćim namirnicama, Mirjana je počela uzgajati povrće, a kako ju je oduvijek zanimalo ljekovito bilje, zasadila je usput, iz čiste znatiželje, 50 sadnica lavande.
Uvidjevši da lavanda nije zahtjevna za uzgoj i da poprilično dobro napreduje, Mirjana je nastavila ulagati u ljekovito bilje. Čak je i proširila taj asortiman smiljem - trajnicom koja prirodno raste u kamenu i kršu sredozemnih zemalja. A ljubav prema ovom bilju motivirala ju je i da završi osposobljavanje za uzgajivača i prerađivača ljekovitog bilja.
Uz Mirjanu u poljoprivrednom poslu nerijetko sudjeluje i njezina obitelj, koja ju je do sada unatoč svim preprekama mnogo puta ohrabrila da nastavi pratiti svoj san. Ali zato joj je svaka od tih prepreka poslužila kao svojevrsna lekcija. I tako lekcija po lekcija, sve dok ljubav prema prirodi nije pobijedila.
Njezinom poslovanju je, dakako, mnogo pomoglo i to što se sve više ljudi danas nastoji hraniti domaćim i prirodnim proizvodima.
Loza malo traži, a puno daje
Generacijama obitelj Matijašić uzgaja vinovu lozu i proizvodi vino, ali posljednje 24 godine spojili su ljubav prema lozi i prirodi s turizmom na selu. Vlastitim znanjem i predanošću u poslu postižu vrhunske rezultate, a njihovo vino putuje i u svijet.
Osim što ljeti postaje središte filmskog svijeta, najpoznatiji istarski srednjovjekovni gradić Motovun poznat je po svojoj prekrasnoj prirodi, znamenitostima, ali i autohtonim delicijama i dobroj kapljici. A upravo je istarska obitelj Matijašić posvetila cijeli život proizvodnji vina. Otkad zna za sebe, Darko Matijašić živi u okruženju vinograda, a tradicija bavljenja vinogradarstvom u ovoj obitelji traje više od 100 godina. Posljednjih dvadesetak godina okrenuli su se ekološkoj proizvodnji te su sva njihova vina dobivena ekološkim uzgojem grožđa.
Osim vina, obitelj Matijašić proizvodi domaći pršut od vlastitih svinja, koje borave u šumi a ne u zatvorenom prostoru, što smatraju vrlo važnim za vrhunsku kvalitetu mesa. Također imaju domaće maslinovo ulje vlastite proizvodnje, a ljubav prema prirodi i vinogradarstvu Darko je preslikao i na papir - prvi je vinar u Istri koji je napisao knjigu o tome kako se najbolje razvija vinarstvo i vinogradarstvo u budućnosti.
No od svih sorti vina Darko, kao i cijela njegova obitelj, najponosniji je ipak na svoju Kraljicu Malvaziju. Upravo je ovo vino 2012. godine, posluženo na ručku u Vatikanu na kojem je bio i papa Franjo. Isto vino nominirano je ove godine za Zelenu medalju!
Slučajna ljubav prema borovnicama
U Šenkovcu, nedaleko od Čakovca, prostire se imanje obitelji Lisjak. Na malo više od hektar površine imaju posađeno 3500 biljaka, a zbog specifičnog načina uzgoja svakoj biljci posvećuju puno vremena i truda.
Cijela ideja o uzgoju borovnica je došla slučajno 2011. godine gdje su posadili 1000 sadnica za probu.
2014. godine posadili su još 2500 sadnica i ušli u certificiranu ekološku proizvodnju.
Od samih početaka uzgajaju borovnice prema ekološkim načelima, a takav je uzgoj mnogo zahtjevniji od konvencionalnog načina uzgoja. No Leo je sretan što je njihov trud prepoznalo i tržište, a nit vodilja kroz cijelo poslovanje im je uzrečica "Za prirodu, a ne protiv nje!".
S obzirom na to da su proširili svoje nasade, obitelj Lisjak, osim svježih borovnica, proizvodi ekološke pekmeze od borovnica, ekološki sirup od lavande i borovnica, ljuti umak, razne preljeve i likere, a prvi su u Hrvatskoj odlučili okušati se u proizvodnji džina od borovnica.
Misija obitelji Lisjak je približiti moć ljubičastih bobica svima onima koji cijene rad, trud i požrtvovnost uzgoja, posebno onoga koji ne šteti našem planetu. Naime, borovnice, osim specifičnog okusa i primjene u različitim delicijama, pružaju mnoge zdravstvene dobrobiti.
