Trešnje: crvene, okrugle i zdrave
Trešnja pripada obitelji ruža, a naziva se i Prunus. Postoji više od 200 vrsta drveća i grmlja koji pripadaju ovom rodu. Divlji oblici trešnje postojali su već u neolitiku u Aziji i u umjerenim klimatskim zonama Europe. Podrijetlo kultiviranih sorti trešanja je sa Kavkaza, a kasnije su ih u Europu donijeli Rimljani.
Trešnja ima ova različita svojstva
Trešnje spripadaju koštuničavom voću tamnocrvene do crne boje s jakim, okruglastim plodovima na dugim zelenim peteljkama. Postoje slatke trešnje mekog mesa koje dozrijevaju nešto ranije i hrskave trešnje čvrstog mesa koje imaju tvrdo meso, ali su osjetljive na kišu i dozrijevaju nešto kasnije. Stolne trešnje su potpuno razvijene, ali mogu nastaviti sazrijevati. Svježe trešnje prepoznaju se po glatkim, zelenim peteljkama.
Odakle izvorno potječe trešnja?
Izvorna domovina trešnje je Turska. Odatle je stigla u Italiju, a zatim se proširila po cijeloj Europi.
Kada je sezona trešnje?
Slatke trešnje su u sezoni tijekom ljetnih mjeseci od lipnja do kolovoza.
Za što se može upotrebljavati trešnja i kako se treba čuvati?
Trešnje su vrlo popularne kao mala užina između obroka. Najbolje ih je jesti svježe, ali ih možete držati i ohlađene u hladnjaku oko pet dana - najbolje u posudi koja se može zatvoriti, jer one lako poprimaju druge mirise.
Odlično se slažu s voćnim salatama, a od njih se mogu napraviti sladoled i kreme. Kisele sorte su aromatičnije i njihov okus postaje bolji nakon obrade. Malo tko ih voli sirove, ali su utoliko bolje za kuhanje i pečenje - primjerice za torte, kolače i slatko. Višnje (kisele trešnje) su također vrlo prikladne za izdašnu kuhinju - primjerice uz perad i divljač ili u pikantnim chutneyima i umacima. Trešnje se također prodaju i ukiseljene. Poznate su kisele talijanske višnje Amarena koje se koriste kao nadjev za praline.
Čega ima u trešnjama
Trešnje su bogate vitaminom C i B. Svojim sekundarnim biljnim tvarima plodovi mogu vezati slobodne radikale i tako, primjerice, suprotstaviti se povišenom krvnom tlaku. 100 grama divljih trešanja sadrži samo oko 60 kilokalorija. Bogate su kalijem, kalcijem, magnezijem, bakrom, fluorom i sumporom.
kcal: 63 kcal
Ugljični hidrati: 13,3 g
Bjelančevine: 0,9 g
Masti: 0,3 g
Vitamin A: 6 µg
Vitamin B1: 0,04 mg
Vitamin B2: 0,04 mg
Vitamin B6: 0,05 mg
Vitamin C: 15 mg
Vitamin E: 0,1 mg
Kalcij: 17 mg
Željezo: 0,4 mg
Kalij: 229 mg
Magnezij: 11 mg
Natrij: 3 mg
