Usoljena haringa: blaga i masna
Kod usoljene haringe riječ je o haringi koja s pomoću enzima dozrijeva u salamuri. Usoljena haringa ili „Matjes” haringa, kako se naziva u Nizozemskoj, potječe iz nizozemskog jezika („Maatjesharing” ili „Maagdenharing”) i ne opisuje ništa drugo doli izostanak spolne zrelosti ribe. Salamura je kao dio proizvodnje ribe u Europi poznata od srednjeg vijeka i posebno se dobro udomaćila u Nizozemskoj.
Usoljena haringa ima ova posebna svojstva
Kod usoljene haringe riječ je o blago soljenu i enzimski zrelu obliku slane haringe koja je očišćena i još nije dostigla punu spolnu zrelost. Za usoljenu haringu karakterističan je iznimno visok udio masti, baš kao i ekstremno aromatičan i hranjiv okus koji nastaje kao rezultat toga.
Ovako nastaje usoljena haringa
U okviru procesa proizvodnje haringa se najprije prži ili dimi te zatim postavlja u salamuru uz dodatak različitih enzima, u čemu naposljetku i fermentira. Proizvodnja usoljene haringe tako uvelike nalikuje onoj Bismarckove haringe, no za njezinu se fermentaciju upotrebljava octeni uvarak. Po okusu se usoljena haringa stoga odlikuje slanom, a ne kiselom notom.
U usporedbi s drugim ribljim jelima, za proizvodnju usoljene haringe upotrebljava se repna peraja ribe i file njezina tijela. U pravilu blijedoplava ili pak srebrna haringa fermentacijom gubi svoje karakteristične boje te prelazi u smećkastu, crvenu nijansu. Omiljeni su prilozi poput kiselih krastavaca ili kolutića od luka te različito začinsko bilje, koje ukusno zaokružuje riblji okus ovog jela.
Odakle izvorno potječe usoljena haringa?
Haringa koja se upotrebljava za proizvodnju usoljene haringe može se pronaći u svim svjetskim morima. Pomorske nacije poput Norveške, Grenlanda i Islanda love, ukupno gledano, najveći udio haringa diljem svijeta. Usoljena haringa vuče svoje podrijetlo iz 18. i 19. stoljeća. Baš kao i Bismarckova haringa, usoljena haringa služila je kao idealna mogućnost da se svježe ulovljena riba fermentacijom učini dugotrajnijom. U skladu s time, podrijetlo ovog jela može se pronaći u priobalnim gradovima nizozemskoga Sjevernog mora.
Kada je sezona usoljenih haringa?
Preferirana sezona lova za haringe obuhvaća razdoblje od lipnja do kolovoza – u tomu su razdoblju ribe posebno bogate mastima te se stoga preferiraju za preradu u usoljene haringe. U pravilu se za proizvodnju usoljene haringe upotrebljava samo svježe ulovljena riba. Haringe koje su zavarene ili položene u staklenku dostupne su tijekom cijele godine, a često se nalaze i na jelovnicima restorana ili zalogajnica.
Za što se može upotrebljavati usoljena haringa i kako se treba čuvati?
Za razliku od drugih oblika usoljenih haringa, takozvane „Matjes” haringe ne moraju se preliti vodom, već se odmah mogu jesti. Svježe usoljene haringe imaju ružičasto meso koje nema neugodan miris po ribi. Siva boja naznaka je pokvarene hrane. U klasičnoj sjevernonjemačkoj kuhinji usoljene haringe poslužuju se s oguljenim krumpirom i mahunama. Međutim, ukusne će biti i u kombinaciji s prženim krumpirom ili kruhom od integralne pšenice. Neotvorene usoljene haringe mogu se čuvati u skladu s naznačenim rokom trajanja. Nakon otvaranja trebaju se iskoristiti u roku od nekoliko dana.
Ovo se nalazi u usoljenoj haringi
Iznimno visok udio masti usoljenih haringa čine ih ekstremno zdravom jestivom ribom, koja je dobra za krvožilni sustav i snižava razinu kolesterola u krvi. Osim toga, uslijed fermentacije u usoljenim se haringama nalaze brojne, zdrave bakterijske kulture, koje ih čine lako probavljivima i dobrima za zdravlje crijeva.
kcal: 267 kcal
Ugljikohidrati: 0 g
Bjelančevine: 16 g
Masti: 22,6 g
Vitamin A: 46 µg
Vitamin B1: 0,04 mg
Vitamin B2: 0,22 mg
Vitamin B6: 0,28 mg
Vitamin C: 2 mg
Vitamin E: 2,2 mg
Kalcij: 43 mg
Željezo: 1,3 mg
Kalij: 235 mg
Magnezij: 35 mg
Natrij: 2500 mg
