Maslac: za kuhanje, pečenje, prženje

Maslac se ne mora nužno proizvoditi od kravljeg mlijeka – može se proizvoditi i od mlijeka drugih sisavaca, na primjer, ovčjeg mlijeka i kozjeg mlijeka. Također, katkad se dodaju sol, aromatične tvari i konzervansi. Maslac u pravilu ima svijetložutu ili bijelu boju, a ona ovisi o prehrani životinje koja daje mlijeko. Pojam „maslac” obuhvaća različite sorte, na primjer: 

• maslac od kiselog vrhnja
• maslac od slatkog vrhnja
• blago zakiseljeni maslac
• maslac sa soli

U njih se ubrajaju i koncentrirani maslac s reduciranim udjelima masti, kao što su takozvani „tričetvrt maslac” ili polumasni maslac . Uz razne sorte maslaca, dostupni su i proizvodi od maslaca, kao što su maslo, frakcionirani koncentrirani maslac i mješavine maslaca (na primjer, maslac sa začinskim biljem).

Nije u cijelosti poznato u kojem je trenutku i na kojem je mjestu maslac otkriven. Međutim, može se pretpostaviti da je proizvodnja maslaca započela s uzgojem domaćih životinja. No sigurno je da su maslac već poznavali drevni Grci i Rimljani. Budući da je u njihovim kulturama maslinovo ulje bilo raširenije, maslac su upotrebljavali u medicinske svrhe, a ne kao namaz na kruhu ili sastojak za kuhanje. Međutim, dokazano je da se već tijekom srednjeg vijeka trgovalo maslacem. Maslac se prevozio u velikim bačvama ili posudama.

Najjednostavniji način upotrebe maslaca jest kao namaz na kruhu. No maslac se može upotrebljavati na zbilja svestrane načine. On je sastavni dio tijekom pečenja, osnovni sastojak za umake te omiljen prilog jelima. Dodavanjem male količine maslaca u povrće osigurava se da ono ima posebno mekan i krepak okus. Maslac se mora čuvati u hladnjaku, a kada se otvori, ondje se može čuvati dva tjedna.

Uz zasićene i kratkolančane, maslac sadrži i srednjelančane masne kiseline. Njihov međusobni omjer nema negativan utjecaj u odnosu između HDL-kolesterola i LDL-kolesterola. U maslacu se mogu pronaći vitamini K2, A, D i E te mineralne tvari jod, selen i kalcij.