Učitavanje podataka o poslovnici

Tvoji će podaci biti poslani.
Tvoja poslovnica

Prethodno odabrane poslovnice

Kvinoja: moćno zrno s Anda

Kvinoja, u Europi poznata i pod nazivima „andski proso” ili „peruanska riža”, zbilja je jedna od najstarijih uzgajanih biljaka svijeta.  Stanovnicima Anda u Južnoj Americi ova biljka već više od 6000 godina služi kao jedna od najvažnijih namirnica.

Dobro je znati

Kvinoja ima ova posebna svojstva

Kvinoja u detaljnom prikazu

Nazivi „proso” ili „riža” za kvinoju pogrešni su jer se ova uzgojna biljka uopće ne ubraja u obitelj trava, već pripada obitelji loboda, odnosno obitelj štirovki. Dakle, iz botaničkog je aspekta ova južnoamerička uzgojna biljka u puno većoj mjeri srodna cikli, blitvi ili špinatu

Kvinoja kao pseudožitarica

Iskoristiti se mogu kako sjemenke tako i listovi biljke kvinoje. Listovi su posebno bogati mineralnim tvarima i rado se jedu kao povrće, ali i u salatama. Za razliku od toga, sjemenke ove svestrane biljke ne razlikuju se od žitarica. Stoga se kvinoja često naziva i „pseudožitarica”.

U pogledu hranjivih vrijednosti pobjeđuje u usporedbi s brojnim običnim vrstama žitarica.  Natprosječni su posebno udjeli magnezija i željeza. Kvinoja se usto smatra izvrsnim izvorom proteina. Budući da ne sadrži gluten, u slučaju nepodnošljivosti glutena može poslužiti kao alternativa žitaricama. Naziv „pseudožitarica” prikladan je zbog još jedne činjenice. Naime, od sjemenki ove biljke zbilja je moguće kuhati pivo.


Podrijetlo

Odakle izvorno potječe kvinoja?

Kvinoja potječe s Anda u Južnoj Americi, gdje se uzgaja već više od 5000 godina – posebice na nadmorskoj visini od 4000 metara. 


Sezona

Kada je sezona kvinoje?

Vrijeme berbe kvinoje seže od kolovoza do rujna, no proizvod je dostupan tijekom cijele godine.


Primjena i čuvanje

Za što se može upotrebljavati kvinoja i kako se treba čuvati?

Kvinoja u detaljnom prikazu

Prilično male sjemenke (velike otprilike kao zrno gorušice) su, baš kao i amarant, bezglutenska pseudožitarica. One se mogu upotrebljavati poput riže. Kvinoja se može jesti čista ili kao prilog u žitnim pahuljicama. Kvinoja se prije kuhanja omekšava. Nekuhana kvinoja morala bi se čuvati na tamnom i suhom mjestu s konstantnom temperaturom. Sirova kvinoja ima rok trajanja od dvije do tri godine od datuma proizvodnje. Kuhana kvinoja može se u hladnjaku čuvati do tjedan dana. Također, može se zamrznuti.


Recepti

Što možeš pripremiti od kvinoje


Sastojci

Ovo se nalazi u kvinoji

Kvinoja sadrži brojne visokokvalitetne bjelančevine, željezo, magnezij, mangan, cink i folnu kiselinu. Ona je zdrava alternativa riži. 

Nutritivna vrijednost
 

kcal: 335 kcal

Ugljikohidrati: 58,5 g

Bjelančevine: 13,8 g

Masti: 5 g

Vitamini

 

Vitamin A: 3 µg

Vitamin B1: 0,17 mg

Vitamin B2: 0,11 mg

Vitamin B6: 0,44 mg

Vitamin C: 0 mg

Vitamin E: 1,4 mg

 

Mineralne tvari

 

Kalcij: 80 mg

Željezo: 8 mg

Kalij: 804 mg

Magnezij: 276 mg

Natrij: 10 mg