Štuka: niskokalorična jestiva riba
Štuke su porodica riba grabežljivica koje žive u Europi, Sjevernoj Americi i na sjeveru Azije. Po boji su različite te se orijentiraju prema svojem staništu; leđa su najčešće zeleno-smećkasta, a do bijelog trbuha boja poprima sve svjetliju nijansu. Često je ova zelena, maslinasta, sivkasta ili smećkasta riba prekrivena izraženim svijetlim mrljama, a katkad se mogu razlučiti i okomite pruge.
Štuka ima ova posebna svojstva
Štuka je grabežljiva riba i ubraja se u slatkovodne ribe . Njezina veličina u prosjeku iznosi otprilike metar, pri čemu se mogu pronaći i primjerci duljine do 1,30 metara. Štuka pri tome teži između 15 i najviše 19 kilograma. Ona se hrani različitim vrstama riba, ali i žabama te manjim sisavcima.
Niskokalorična riba za jelo sa šiljastim kostima
Štuka se cijeni kao riba za jelo, no posjeduje šiljaste kosti, takozvane „Y-kosti”. Međutim, uslijed rasporeda u dva reda u leđima, uklanjanje kostiju ne predstavlja veći problem i može se provesti bez potrebe za velikim trudom. Meso ove ribe grabežljivice relativno je suho. Razlog tomu je nizak udio masti, zbog čega je ova riba niskokalorična.
Odakle izvorno potječe štuka?
Štuka se pojavljuje samo na sjevernoj polutki Zemlje. Njezino se prirodno stanište nalazi na sjeveru SAD-a i u Kanadi, no i na zapadu i istoku Europe. Ova riba obitava prvenstveno u područjima ušća jezera, potoka i rijeka. Na primjer, pojavljuje se u Bodenskom jezeru, u Gardskom jezeru, u jezeru Como, u Ciriškom jezeru te u Loch Nessu. Štuke se love u svojim prirodnim staništima. Uzgoj je prilično težak jer je štuka vrlo agresivna riba grabežljivica, koja čak i pripadnike svoje vrste smatra plijenom te ih napada. Štuke se stoga ne mogu držati u uzgajalištu.
Kada je sezona štuke?
Budući da je riječ o popularnoj ribi za jelo, štuka se nudi tijekom cijele godine. Njena prvobitna sezona izlova proteže se u razdoblju od lipnja do rujna. Budući da se štuka ne smatra ugroženom vrstom, može se neometano loviti.
Za što se može upotrebljavati štuka i kako se treba čuvati?
Meso ove ribe grabežljivice rado se prerađuje u riblje kuglice, u takozvane „kuglice od štuke”. Kako ova ukusna riba za jelo ne bi bila toliko suha, može se i narezati na filete te ukiseliti. Za štuku postoje nebrojeni ukusni recepti. Poznati su primjeri nabujak od štuke, štuka koja je pečena u pećnici, štuka u umaku od kapara, štuka u umaku od vrhnja, štuka u bijelom vinu, filet štuke sa šampinjonima i rakovima te fileti štuke s pečenim krumpirom.
Ovako se treba čuvati štuka
Ako je štuka još svježa i sirova, morala bi se odmah pripremiti. Za kratko čuvanje (najviše jedan dan) ribu je potrebno čuvati u hladnjaku. Ondje se mora čuvati neposredno iznad pretinca za povrće jer je tu najhladnije mjesto. Dakako, moguće je i zamrzavanje. U tu se svrhu štuka mora dobro zatvoriti u vrećicu za zamrzavanje.
Ovo se nalazi u štuki
Štuka ima nizak udio masti te je, baš kao i svaka riba, izvrstan izvor bjelančevina. Osim toga, bogata je vitaminom D. Usto, štuka opskrbljuje organizam važnim mineralnim tvarima te je posebno dobro prikladna kao niskokalorična dijetalna namirnica.
kcal: 81 kcal
Ugljikohidrati: 0 g
Bjelančevine: 18,4 g
Masti: 0,9 g
Vitamin A: 15 µg
Vitamin B1: 0,09 mg
Vitamin B2: 0,06 mg
Vitamin B6: 0,15 mg
Vitamin C: 0 mg
Vitamin E: 0,7 mg
Kalcij: 20 mg
Željezo: 0,6 mg
Kalij: 304 mg
Magnezij: 25 mg
Natrij: 74 mg