Dizajn vrta: kako izvući maksimum

Prije nego što počneš dizajnirati svoj vrt iz snova, razmotri cjelokupnu situaciju. Namjeravaš li provesti samo male izmjene ili urediti sasvim novi vrt? Stojiš li na netaknutoj parceli u novoizgrađenom naselju ili u zanemarenom grmlju i visokoj travi svojeg prethodnika? Ako već ima biljaka, odluči koje od njih nećeš dirati, a koje treba malo orezati kako bi zasjale u novom ruhu.

Planiranje vrta:

• Izmjeri ukupnu površinu ili površinu područja koje želiš preoblikovati i po mogućnosti izradi skicu.
  
• Osobito kad je riječ o malom vrtu korisno je znati koliko kvadratnih metara doista imaš na raspolaganju. Naime, već je za terasu sa stolcima za četiri osobe potrebno oko 20 m². Ucrtaj postojeće elemente kao što su kuća i ulazi, vrtne kućice, stabla i grmovi.
  
• Označi u koje su doba dana koji dijelovi na suncu ili u sjeni. O tome ne ovisi samo položaj prostora za boravak, poput terase, nego i odabir odgovarajućih vrtnih biljaka. Većina vrsta povrća, cvijeća za vrt i grmova voli sunčani položaj. Sunčanima se smatraju mjesta s osam sati sunčeve svjetlosti u ljetu, polusjenovitima mjesta s najviše četiri sata svjetlosti, a sve manje od toga smatra se sjenom. Ako namjeravaš naknadno posaditi biljke, korisno je angažirati stručnjaka koji će ispitati svojstva tla.  
  
• Sljedeće pitanje koji si trebaš postaviti prilikom planiranja jest namjena vrta. Želiš li urediti zelenu oazu samo za sebe, trebaš li veći prostor kako bi se tvoja djeca mogla igrati ili želiš puštati svog kunića da se istrči u vrtu? Što svakako želiš imati u vrtu? Možda ribnjak ili roštilj? Postoje li vanjska ograničenja zbog građevinskih propisa ili najmodavčevih zahtjeva, na primjer smiješ li izgraditi vrtnu kućicu ili koja se stabla smiju saditi odnosno rušiti? Koliko vremena možeš ili želiš posvetiti svojem vrtnom projektu? Možda već imaš na umu određenu estetiku za dizajn vrta.
  
• Sada na skici možeš odrediti pojedinačna područja za stolce, igranje, sadnju biljaka, vrtne putove itd. Dobro planiranje ključno je osobito kad je riječ o malom vrtu.
  
• Savjet: veće elemente na papiru možeš izrezati i potom ih pomicati na svom planu vrta te tako vizualizirati različite rasporede. Pomoć za planiranje možeš pronaći i na mrežnim stranicama trgovina alatom i građevinskim materijalom te vrtnih centara.
  

Prilikom planiranja vrta obrati pozornost na putove kojima ćeš često hodati. Kakvi su odnosi između pojedinih elemenata tvog vrta? Hoćeš li često odlaziti iz kuhinje do visokih gredica i područja sa začinskim biljem ili nositi zeleni otpad iz kuće na kompostište? Ako da, razmisli o tome da popločiš te putove. Vrtni putovi mogu se izraditi od gipsa ili prirodnog kamena, iverja ili drvne sječke. Pri odabiru materijala obrati pozornost na usklađenost s materijalima od koji su izrađeni stolci ili okviri gredica. Umjesto neprekinutih putova možeš postaviti i pojedinačne kamene. Savjet: označi planirane vrtne putove špagama kako bi mogao hodati duž njih te ih tako lakše prostorno vizualizirati.

Ako planiraš vrt za djecu, izbjegavaj sadnju otrovnih biljaka kao što su zlatna kiša ili tisa. Ribnjake možeš prekriti mrežom ili ih izraditi kad djeca budu veća. Važno je planirati i sjenovita područja, na primjer s tendama, ako u tvom vrtu nema drveća koje bi stvaralo prirodnu sjenu. Povrtnjaci potiču djecu da se bave vrtlarstvom i uče, a grmovi pružaju pticama i kukcima utočište te ih djeca ondje mogu promatrati. Pored travnjaka za trčkaranje možeš montirati sprave za igranje. Oko tih sprava treba planirati meku podlogu kao što je pijesak ili malč od kore drveta. Ako želiš da trampolin bude malo izvan vidokruga i smanjiti rizik od ozljeda, možeš ga ugraditi dublje u tlo. 

Zaštita od pogleda susjeda i iz okolnih zgrada važan je korak u planiranju, osobito u slučaju malih vrtova. Dostupne su plastične i drvene ograde za zaštitu od pogleda te one najpovoljnije od bambusa. Kako ne bi bile potpuno gole, možeš na njima uzgojiti bršljan, vinovu lozu ili cvjetne penjačice poput klematisa. Obrasle rešetke u ljetu pružaju dodatnu zaštitu. Divno izgledaju i živice izrasle iz reznica ili mladih biljaka, na primjer graba, koji možeš nabaviti po povoljnoj cijeni. Živice od grmolikog šumskog voća pružaju hranu i utočište kukcima i pticama. No ako ne želiš da tvoj prirodni zaklon od pogleda u zimi ogoli, na raspolaganju su ti i zimzelene biljke kao što su pačempres ili kalina. Šareno izgleda i zimzelena fotinija, koja je također sjajna biljka za živicu, brzo raste i doseže visinu do dva metra. Živice, kao i mali zidovi ili pojedinačni grmovi, mogu se upotrijebiti i za tematsku podjelu vrta.

Ni u jednom vrtu ne smiju nedostajati gredice. Pritom pazi na optimalan raspored biljaka. Nekoliko visokih grmova može činiti pozadinu. Preporučujemo ti višegodišnje biljke koje iznad zemlje ne odrvene, primjerice kokotić, plamenak ili lavandu. Te biljke vole sunčana mjesta. Za polusjenu prikladne su hortenzije. Prednji dio gredice možeš ukrasiti niskim cvijećem. U vrtovima s malo drveća uvijek treba voditi računa o okomitoj osi: uz pomoć biljaka različitih visina ili primjenom vrtnih lukova za penjačice i rešetki pridonijet ćeš strukturi i raznolikosti. Pri odabiru biljaka obrati pozornost na boju cvjetova i razdoblje cvatnje. Mali vrt lako može postati kaotičan ako je suviše šaren. Stoga se odluči za određeni koncept boja i grupiraj određene grupe boja. Tijekom godišnjih doba boje se mogu promijeniti pa tako, primjerice, u proljeće mogu cvasti bijeli i ljubičasti cvjetovi ukrasnog luka, potom mogu dominirati ružičasti tonovi božura i hortenzije, a u jesen naglasak može biti na šarenim bojama lišća. Ako ti se toliko razmišljanja unaprijed čini prekompliciranim, možeš kupiti više biljaka iste vrste i rasporediti ih kao zajednički element u grupama i na više mjesta. Preporučujemo ti i da u svojem planu zabilježiš koliko višegodišnje biljke mogu narasti u visinu i širinu te da im u skladu s time ostaviš dovoljno prostora.

Terasa je poveznica između kuće i vrta te bi stoga trebala biti stilistički usklađena s oba prostora. Savjet: ako ti za postavljanje terase ili stolaca dolazi u obzir više mjesta u vrtu, isprobaj ta mjesta prije nego što doneseš odluku. U različita doba dana sjedni u vrt i zamisli da ondje piješ jutarnju kavu u ranu zoru ili da uživaš u savršenom zalasku sunca. 

Što se tiče materijala, postoje razne mogućnosti. Drvo djeluje toplo i prirodno, no svakih se nekoliko godina mora nauljiti i nakon nekog će vremena postati lomljivo. Popularna trajna alternativa drvenim oblogama jest WPC, odnosno kompozitni materijal od drva i plastike. Ploče od prirodnog kamena djeluju različito, ovisno o vrsti kamena. Tako granitne ploče izgledaju plemenito, dok vrste poput pješčenjaka potamne. Prirodni kamen je skup, no istodobno je neuništiv pa se stoga može isplatiti ako dizajn vrta planiraš za vlastiti dom. Cigla je povoljnija i dostupna u raznim bojama, od tamnocrvene do plavkaste ili sive. Osim toga, uz malo vještine i kreativnosti možeš od nje stvoriti sjajne uzorke za sjedeći prostor ili neobične oblike terase. Pri izračunu troškova nemoj zaboraviti da je za većinu površina potrebna potkonstrukcija ili podloga, na primjer od pijeska ili iverja. Prilikom utvrđivanja površine terase važno je koliko će osoba na njoj sjediti, koliko je velik tvoj vrtni namještaj, želiš li na njoj postaviti roštilj, pješčanik ili nešto treće itd. Kao zaklon od pogleda susjeda možeš upotrijebiti fiksne pregrade, visoke trave ili praktične pomične pregrade. 

Za oblik poda dobro su rješenje organski oblici poput valova ili polukrugova, koji čine skladan prijelaz na okolne gredice, ili trokutasti oblik odnosno oblik slova L, koji tvori vizualne osi prema ostatku vrta, na čijim se krajevima može nalaziti cvjetni grm ili ukrasni predmet. Pogled s terase trebao bi se pružati na najljepši dio tvog malog vrta. 

Koji je najautohtoniji način uređivanja vrta? Takozvani seoski vrt (njem. Bauerngarten). Do druge polovice 19. stoljeća tako su se nazivali vrtovi koje su uređivali seljaci i u kojima su u središtu pozornosti bile poljoprivredne kulture. U seoskim vrtovima praktički tijekom cijele godine rastu začinsko bilje te voće i povrće, a od proljeća do jeseni ukrašeni su raskošnim cvijećem. Sunčana mjesta rezervirana su za vrste voća i povrća koje rastu u visokim gredicama. U polusjeni se nalaze divlje cvijeće i sve što cvate. Vrt je okružen autohtonim grmovima poput divlje ruže. Vrbove šibe upotrebljavaju se za izradu ograda ili kao pozadina za mladice koje još rastu. I suhozidovi se lijepo uklapaju u cjelokupnu sliku. Središte vrta čini kompostište, koje je izvor gnojiva i zemlje. Ono bi trebalo biti u polusjeni, odnosno na dovoljno toplom mjestu kako bi se pokrenuo proces fermentacije. Taj vrt ugodan je oku, no idealan je i za goste kao što su leptiri, ptice, gušteri i ježevi.

Seoski vrt najbolje je urediti u jesen jer tada odmah možeš početi s pripremom visokih gredica. Za početak su dovoljne tri do četiri gredice na kojima ćeš uzgajati povrće i jagode uz primjenu postupka rotacije usjeva. Tako se nakon biljaka s visokom potrebom za hranjivim tvarima kao što su bundeva, poriluk ili krumpir uvijek sade biljke s niskom potrebom za hranjivim tvarima poput jagoda ili salate. Grah ponovno obogaćuje tlo dušikom i tako ga priprema za sadnju sljedeće skupine biljaka s visokom potrebom za hranjivim tvarima. Početnici mogu početi s jednostavnim biljkama: začinskim biljem i salatom. Želiš li brati vlastite plodove, i u gradskom vrtu možeš posaditi bobičasto voće poput ribiza ili niske voćke.

Ako imaš malo vremena, ali velike planove za svoj vrt, dobro razmisli koji su tvoji prioriteti. Vrt koji se sastoji samo od travnjaka i nekoliko grmova jednostavan je za održavanje. No ako ne želiš raditi kompromise kad je cvjetna raskoš u pitanju, možeš urediti vrt koji se uglavnom sastoji od gredica i putova te ima velik prostor za sunčanje. Na taj način izbjeći ćeš košenje trave. Osim toga, vrijeme možeš uštedjeti automatskim zalijevanjem. Moderni sustavi za zalijevanje poput prskalica i sustava za navodnjavanje kapanjem štede vrijeme, ali ponekad i vodu. Podzemna prskalica sustav je koji je ugrađen u tlo te se podiže pod utjecajem hidrostatičkog tlaka, no inače je nevidljiv i stoga nam ne smeta pri održavanju travnjaka. Crijevo za navodnjavanje kapanjem sjajno je rješenje za svježe posađene živice, povrtnjake i lončanice na terasi. Ako želiš prirodnije navodnjavati svoj vrt, isprobaj takozvane „olle”. Riječ je o neglaziranim glinenim posudama kapaciteta nekoliko litara koje se zakopaju (primjerice u visokoj gredici), napune vodom i zatvore. Voda potom ravnomjerno curi kroz glinu u okolnu zemlju bez primjene električne energije. Kad se isprazni, jednostavno se ponovno napuni vodom (svaka četiri do pet dana). Na taj način povrće se zalijeva odozdo.