Biljni margarin: biljna mast
Naziv margarina potječe od grčke riječi „margon”, koja u prijevodu otprilike znači „biser”. Pri tome je riječ o biljnoj masti za mazanje, koju je već 1869. godine razvio francuski kemičar Mège-Mouriès.
Margarin ima ova posebna svojstva
Margarin se dobiva isključivo od biljnih sastojaka. Tako se za proizvodnju margarina upotrebljavaju, na primjer, ulje od sjemenki pamuka, ulje od kikirikija, repičino ulje, ulje od suncokretovih sjemenkii, u manjem opsegu, katkad i kokosova mast te palmina mast. Margarin je emulzija različitih tvari koje se u pravilu ne mogu miješati. To su najčešće voda i mast, vitamini topivi u masti i karoteni te emulgatori kao što je lecitin. Upotrebljavaju se i obrano mlijeko, mlijeko, sol ili škrob. Mlijeko i bakterije kiselog mlijeka podaruju margarinu okus nalik maslacu.
Odakle izvorno potječe margarin?
Izum margarina seže unatrag u povijest do Francuske i 19. stoljeća, kada je Napoleon III: bio u potrazi za trajnim zamjenskim proizvodom maslacu u svrhu opskrbe četa. Prvi margarin proizveden je od mlijeka, vode i bubrežnog masnog tkiva. Industrijska proizvodnja margarina započela je 1871. godine u Nizozemskoj i Njemačkoj. Kemičar Hippolyte Mège-Mouriès isprva je svoj izum prozvao „povoljni maslac”. Tek je kasnije stekao popularnost pod nazivom „margarin”. Godine 1952. proizveden je prvi potpuno biljni margarin bez kemijskih dodataka ili pomagala.
Kada je sezona margarina?
Margarin je proizvod koji je dostupan tijekom cijele godine.
Za što se može upotrebljavati margarin i kako se treba čuvati?
Margarin je prikladan kao namaz na kruhu te za kuhanje i pečenje. Biljni margarin iznimno je otporan na vrućinu, zbog čega se idealno može upotrebljavati i za prženje. Za osobe koje paze na svoju prehranu biljni margarin idealna je alternativa maslacu, koji prvenstveno sadrži masti životinjskog podrijetla. Ako se ne hladi, margarin se može čuvati od četiri do šest tjedana. Nakon što se otvori i ne hladi, nekoliko dana. U hladnjaku se neotvoreni margarin može čuvati u skladu s navedenim rokom trajanja.
Ovo se nalazi u margarinu
Do prije svega nekoliko godina brojne su sorte margarina većim dijelom sadržavale krute masti, a gotovo nimalo esencijalnih masnih kiselina. Mekani margarini imali su manji udio kolesterola i trans masnih kiselina. U međuvremenu postoje sorte margarina koje su proizvedene, između ostalog, od repičina ulja i sojina ulja. Udio nezasićenih masnih kiselina te vitamina A i E koji su topivi u masti stoga je veći. U usporedbi s maslacem, margarin sadrži manje masti, a time i manje kalorija.
kcal: 722 kcal
Ugljikohidrati: 0,4 g
Bjelančevine: 0,2 g
Masti: 80 g
Vitamin A: 608 µg
Vitamin B1: 0 mg
Vitamin B2: 0 mg
Vitamin B6: 0 mg
Vitamin C: 0 mg
Vitamin E: 13,6 mg
Kalcij: 10 mg
Željezo: 0 mg
Kalij: 7 mg
Magnezij: 13 mg
Natrij: 101 mg
