Vrhnje: svestrani kuhinjski talent

Vrhnje je masna komponenta mlijeka, koja se taloži na vrhu neobrađenog mlijeka. Tako se nekoć dobivalo vrhnje. Danas se mlijeko u suvremenim strojevima rotira sve dok se slatko odnosno obično vrhnje ne odvoji od obranog mlijeka. Taj se postupak naziva centrifugiranje. Pri tome nastaje obrano mlijeko sa što nižim udjelom masti od puno manje od 0,1 posto. Vrhnje koje sadrži masti dijeli se na nekoliko stupnjeva masti, koje sadrže između 1,8 i 3,4 posto mliječnih bjelančevina i vitamina topivih u masti:
 

• Šlag: 30 do 33 posto
• Šlag ekstra: 36 posto
• Vrhnje: 25 do 29 posto
• Vrhnje za kavu: 10 do 15 posto

Vrhnje ima mliječno-kremast i blaži okus od mlijeka, a njegov rok trajanja također se može produljiti. 

Vrhnje se već dugo proizvodi ondje gdje se dobiva mlijeko.

U obliku šlaga, vrhnje je neizostavan dio kolača, torti i deserta. Pri tome se upotrebljava kao punjenje ili za ukrašavanje. Može se konzumirati i čisto, ali i aromatizirano sa skutom, kakaom, kavom, voćnom kašom ili vinom. Vrhnje je usto dio ganaša ili bavarske kreme. Postoji razlika između torti s vrhnjem i torti s kremom od vrhnja. Torta s vrhnjem u garnituri ili punjenju sadrži udio masti od najmanje 60 posto. Kod torte s kremom od vrhnja udio iznosi manje od 60 posto, ali najmanje 20 posto.

Ovako će vrhnje ostati svježe

Svježe vrhnje može se u hladnjaku čuvati od četiri do šest dana. Uperirano vrhnje može se neotvoreno izvan hladnjaka čuvati šest tjedana, a sterilizirano vrhnje i do godinu dana. Poseban trajni šlag treba se čuvati u hladnjaku tek nakon otvaranja. Prije toga može se čuvati pri sobnoj temperaturi.

Vrhnje ima relativno visok udio kalcija, bjelančevina te vitamina A, vitamina C i vitamina E. Tako se vrhnje, konzumira li se u malim količinama, pozitivno odražava na zdravlje kože, kostiju i osjetila vida.