Jestiva skuta: savršena nadopuna voću
Jestiva skuta vrlo je zdrava, bogata vrijednim bjelančevinama i važnim mineralnim tvarima, a usto je lako probavljiva i dobra za organizam. Kod skute riječ je o svježem siru, dakle, siru koji ne dozrijeva. Može se kombinirati sa slatkim i krepkim jelima.
Ovako nastaje jestiva skuta
Jestiva skuta napravljena je od mliječnih proteina i karakterizira je blago kiselkast okus. Ovisno o razini masti, njezina je konzistencija polučvrsta do podatna. Proizvodnja se provodi suvremenom mljekarskom tehnologijom. Pri tome se iz mlijeka uklanja vrhnje i ono se pasterizira.
S pomoću bakterija mliječne kiseline i sirila moguće je zgusnuti mlijeko. Centrifugiranjem se sirutka može odvojiti od svježe mase sira, čime nastaje mekana ili rahla skuta. Kako bi skuta dosegla predviđenu razinu udjela masti, obogaćuje se određenom količinom vrhnja. Zatim se provodi miješanje jestive skute, kako bi poprimila svoju kremastu konzistenciju. U pravilu je udio tekućine kod obrane skute visok, a udio suhe mase nizak. Udio masti stoga je vrlo nizak. Zauzvrat je bogata mliječnim proteinima.
U maloprodaji se razlikuje između sljedećih stupnjeva udjela masti:
- Obrani stupanj uz manje od 10 posto udjela masti
- Stupanj s četvrtinom masti od 10 posto
- Stupanj s polovicom masti od 20 posto
- Stupanj s tričetvrt masti od 30 posto
- Punomasni stupanj od 40 posto
Odakle izvorno potječe jestiva skuta?
Nije jasno odakle jestiva skuta izvorno potječe. No spominje se još od 14. stoljeća.
Kada je sezona jestive skute?
Ne postoji posebna sezona za jestivu skutu. Ovaj se proizvod može konzumirati tijekom cijele godine.
Za što se može upotrebljavati jestiva skuta i kako se treba čuvati?
Budući da se jestiva skuta ubraja među svježe proizvode, preporučuje se i da se konzumira dok je još svježa. Skuta se upotrebljava kao prilog različitim jelima, koja se mogu poslužiti kako topla, tako i hladna. Posebno su omiljena jela od skute, koja se mogu kombinirati s vrhnjem, šećerom, limunovim sokom, vanilijom, cimetom, bjelanjkom, žumanjkom ili voćem. Poznata jela su:
- skuta s češnjakom
- skuta sa začinskim biljem
- soufflee od skute
- tsatsiki
- krumpir sa skutom
Uz jela od skute pristaju različiti začini poput paprike, soli, češnjaka, začinskog bilja te luk, rajčice ili slanina. Osim toga, skuta je glavni sastojak u kolaču od sira.
Ovako se treba čuvati jestiva skuta
Kako bi skuta što dulje ostala svježa, trebala bi se čuvati pokrivena u hladnjaku. Može se čuvati u skladu s rokom trajanja otisnutim na pakiranju. Skuta se može i zamrznuti te tako čuvati do tri mjeseca.
Ovo se nalazi u jestivoj skuti
Konzumacija jestive skute smatra se zdravom. Stoga ona pozitivno utječe na probavu. Također, ona predstavlja izvor važnih bjelančevina jer se u njoj sadržane aminokiseline mogu jednostavno pretvoriti u tjelesne bjelančevine. Jestiva skuta sadrži važne mineralne tvari kao što su kalcij, magnezij, fosfor, željezo, kalij i natrij. Također, sadržani su različiti vitamini, poput vitamina A, vitamina B1, vitamina B2, vitamina B6 i vitamina C.
kcal: 160 kcal
Ugljikohidrati: 2,6 g
Bjelančevine: 11,1 g
Masti: 11,4 g
Vitamin A: 99 µg
Vitamin B1: 0,03 mg
Vitamin B2: 0,24 mg
Vitamin B6: 0,08 mg
Vitamin C: 1 mg
Vitamin E: 0,3 mg
Kalcij: 95 mg
Željezo: 0,3 mg
Kalij: 82 mg
Magnezij: 10 mg
Natrij: 34 mg