Učitavanje podataka o poslovnici

Tvoji će podaci biti poslani.
Tvoja poslovnica

Prethodno odabrane poslovnice

Avokado: sadrži masti, ne deblja

Pravi paket snage! Svojim usporedivo visokim udjelom masnoće, avokado, čija je konzistencija nalik onoj maslaca, ne samo da zasićuje i poboljšava brojna jela, već sadrži i brojne druge vrijedne sastojke. Zašto se ovo južnjačko voće s pravom naziva superhranom, kako se može konzumirati pri savršenom stupnju dozrelosti te što sve može u kuhinji – otkrit ćemo savjete i trikove u vezi s avokadom. 

Definicija

Što je avokado?

Svježi avokado u detaljnom prikazu u komadu i prepolovljen na sivom tanjuru

Bogat masnoćama, kremast, orašast i slasan: avokado označava plod stabla avokada, koji izvorno potječe iz Meksika, a koji je tek tijekom posljednjih nekoliko godina postao velikim dijelom naše svakodnevice. Danas se njegovo voćno meso koje se može mazati već ubraja među osnovne namirnice za doručak, kao biljna zasitna hrana rado se dodaje i u salate ili pak svojom baršunastom konzistencijom oduševljava u obliku dipa od avokada. Azteci su avokado zbog visokog udjela masnoće nazivali „ahuacatl” – „šumski maslac”. U Njemačkoj se isprva nazivao i „maslačno voće”.


Botanika i podrijetlo

Botanička kategorizacija i podrijetlo avokada

Izgleda kao voće, no okus mu je zbog nedostatka slatkoće više nalik povrću – no svejedno: iz botaničkog je aspekta kod ploda avokada riječ o bobičastom voću.

Botanika

Biljna vrsta avokado (Persea americana) pripada obitelji lovorovki. Grmoliko i zimzeleno stablo može izrasti do visine od 15 do 20 metara. Veliki, blistavi pravi listovi dugački su do 45 centimetara te su tamnozelene ili zeleno-smeđe boje, a plodovi su u obliku kugle ili kruške te su dugački, ovisno o sorti, od deset do dvanaest centimetara. Kora avokada može biti glatka ili nabrano-hrapava, tamnozelena, smećkasto-crvena te gotovo crna. Usred voćnog mesa različitih stupnjeva tvrdoće, koje može biti žute ili zelenkaste boje, smještena je velika smeđa jezgra, sjemenka avokada.

Avokado: voće iz južnog Meksika

Topline mora biti! Biljki avokada potrebno je najmanje 2000 sunčanih sati kako bi mogla marljivo rasti. Još će bolje rasti bude li imala 3000 ili 3500 sati sunčeve svjetlosti. Dakle, ne čudi što je dom stabla avokada u južnom Meksiku, gdje se uzgaja već gotovo 10 000 godina. Španjolski osvajači odnijeli su avokado do Karipskog otočja te dalje do Južne Amerike. Tek je u 19. stoljeću dospio u Afriku i Aziju. Od narednog se 20. stoljeća uzgaja i u području Sredozemlja. Danas je rasprostranjen diljem svijeta te se na europskom kontinentu poglavito može pronaći u regiji oko osunčanih španjolskih gradova Málage i Granade, baš kao i u Portugalu te Grčkoj.


Hranjive vrijednosti

Hranjive vrijednosti avokada

Svježi avokadu u komadu i prepolovljen u detaljnom prikazu

Uz više od 23 grama masnoće na 100 grama avokado se ubraja u prave snagatore među voćem. Osim toga, tijelo opskrbljuje razmjerno velikom količinom kalorija. U našoj tablici hranjivih vrijednosti saznat ćeš što sve još sadrži.

Hranjive vrijednosti na 100 g

Kalorije

221 kcal

Bjelančevine

1,9 g

Masti

23,5 g

Ugljikohidrati

0,4 g

Vitamin A

12 µg

Vitamin C

13 mg

Vitamin E

1,3 mg

Kalcij

12 mg

Kalij

487 mg

Magnezij

29 mg


Zdravstveni aspekt

Je li avokado zdrav?

Na tanjuru avokado postaje superhranom. Razlozi za to su brojni: s jedne strane sadrži cijeli niz važnih vitamina te impresionira nezasićenim masnim kiselinama, dok je, s druge strane, zbog svojeg sastava dobar pratitelj tijekom posebnih dijeta te osigurava dugotrajan osjećaj sitosti. Saželi smo najbolja svojstva ovoga moćnog voća.

Avokado je bogat nezasićenim masnim kiselinama

Pojedini nutricionisti kažu da nezasićene masne kiseline koje se kriju u avokadu mogu podržati tijelo pri razgradnji masnoće. Za to je vjerojatno poglavito odgovoran enzim lipaza, koji tijekom probave navodno upravlja izgaranjem masnoće te, naposljetku, ubrzava razgradnju masnoće. Za nezasićene masne kiseline kaže se da potiču koncentraciju te poboljšavaju sposobnost pamćenja.

Niskokalorično voće za niskokaloričnu dijetu

Ne postoji univerzalan recept za dugoročno otapanje kilograma. Naposljetku, uvijek je najvažnije pronaći skladnu i zdravu ravnotežu hrane i tjelesne aktivnosti usklađenu s vlastitim životnim okolnostima. Neki koji žele otopiti kilograme pri tome se kunu u niskokaloričnu dijetu, koja poglavito počiva na tome da se svaki dan konzumira smanjena količina određenih ugljikohidrata. Budući da avokado sadrži samo mali udio njih, idealno je prikladan za to, baš kao i drugo niskokalorično voće.

Ulje od avokada prikladno je za prženje

Premda je ulje dobiveno od voćnog mesa avokada pravi svestrani talent u kuhinji, tek ga rijetki u Njemačkoj poznaju. U pogledu okusa znatno je blaže od ulja od kikirikija ili maslinova ulja, odlikuje se notom nalik maslacu i orasima te se može zagrijavati do temperature od 250 °C, a da ne počne izgarati. Zahvaljujući toj visokoj točki dimljenja, žućkasto-zeleno, blago zamućeno ulje od avokada savršeno je za prženje. Istovremeno se, poput drugih biljnih ulja, odlikuje udjelom nezasićenih masnih kiselina te sadrži vitamine kao što su vitamin A ili vitamin E.


Uzgoj i branje

Uzgoj i branje avokada

Prije ne tako dugo vremena avokado se smatrao luksuznom robom – i bilo ga je prilično teško nabaviti. Danas je ovo ukusno i aromatično voće dostupno tijekom cijele godine te k nama, neovisno o godišnjem dobu, dospijeva iz raznih područja uzgoja.

Uzgoj avokada

Do danas avokado poglavito raste na plantažama Latinske i Južne Amerike, no uzgaja se i u Kaliforniji, Oceaniji, Izraelu te na jugu Španjolske. Kako bi mogao dozrijeti, potrebno mu je, uz obilnu količinu sunčeva svjetla, 1200 – 1600 milimetara oborina godišnje te rahlo tlo koje ne zadržava vlagu kako korijenje ne bi trunulo.

Ubiranje i sezona avokada

Potrebne su četiri ili pet godina kako bi mlada stabla avokada iznijela svoje prve plodove spremne za ubiranje. Oni nakon od sedam do devet mjeseci jednostavno padaju sa stabla ili se ubiru za prodaju, iako ni u kojem od tih slučajeva nisu dovoljno zreli da bi se mogli konzumirati. Avokado se ubraja u voće koje naknadno dozrijeva. Kako bi stigao neoštećen u države u koje se diljem svijeta uvozi, opsežno se pakira i hladi za svoja dugačka putovanja.

Od avokada koji se prodaje u Njemačkoj ukupno 50 000 tona potječe iz Izraela, Čilea, Perua i Južnoafričke Republike. Otprilike 20 000 tona potječe iz država EU-a, na primjer, iz Španjolske, ili pristižu putem Nizozemske. Iako država s umjerenom morskom klimom nema ništa s proizvodnjom ovoga sunčanog voća, 2020. uspela se na drugo mjesto najvećih država za uvoz i izvoz kupljenog avokada.

Biljka avokada kod kuće: uzgoj avokada iz jezgre

Posaditi sjeme u zemlju i – u tren oka! – izrast će pravo stablo. Ono o čemu djeca tijekom uživanja u voću često samo sanjaju, kod avokada zbilja funkcionira prilično jednostavno. Kako bi se iz jezgre uzgojila biljka, postoje čak dvije mogućnosti:

1.) Puštanje jezgre da proklija u tegli: U tu svrhu utisni jezgru avokada otprilike do polovice u mješavinu pijeska i zemlje za cvijeće, postavi je na toplom i svijetlom mjestu bez trajnog i izravnog sunčeva svjetla te redovito zalijevaj i osiguravaj da zemlja bude vlažna.

2.) Puštanje jezgre da proklija u čaši vode:

  • Zarezuj duž vanjskog sloja jezgre avokada.
  • Bočno i blago ukošeno utakni četiri čačkalice u jezgru kako bi se mogla objesiti u čašu.
  • Zatim puni čašu vodom dok ne prekrije donje područje jezgre te za nju odaberi toplo i osunčano mjesto.
  • Pri tome redovito mijenjaj vodu. Nakon od četiri do osam tjedana trebalo bi se pojaviti korijenje i izbojak.
  • Čim biljka avokada izmijeni četiri ili šest listova, može se preseliti u teglu za biljke. Promjer bi trebao iznositi oko 25 centimetara, a jezgra bi do polovice morala biti prekrivena zemljom.

Sorte

Koje sorte avokada postoje?

Ne postoji jedna, glavna vrsta avokada, već se ubraja oko 400 sorta koje potječu od triju izvornih vrsta: meksičke vrste, koja je poznata po sitnim plodovima tanke korice, gvatemalske vrste, koja se odlikuje velikim, teškim plodovima, hrapavom korom i manjom jezgrom, te zapadnoindijske vrste. Njezine su značajke veliki plodovi s velikom jezgrom i glatkom korom. Pojedine su sorte pravi divovi te mogu težiti više od dva kilograma. U njemačkom govornom području poglavito su rasprostranjene vrste avokada „hass” i „fuerte”. Ukratko ćemo predstaviti njih i još nekoliko sorti.

Hass – od tamnoljubičaste sve do crne boje

Sorta avokada „hass” uz težinu od 140 do 400 grama razmjerno je mala, okrugla ili ovalna, sa žutim voćnim mesom i tamnosmeđom ili crnom, debelom i neravnom korom, koja tijekom dozrijevanja poprima tamniju nijansu boje. Nastala je kao slučajna mutacija u vrtu kalifornijskog poštara Rudolpha Hassa tijekom 1930-ih. Njezin intenzivan i orašast okus stoga je pravi sretan slučaj! Istovremeno se odlikuje visokim udjelom ulja. Većina avokada hass koji dolaze u Njemačku potječu iz Čilea.

Fuerte – zelene boje i u obliku kruške

Avokado fuerte, koji ima oblik kruške i potječe iz Meksika, križanac je meksičke vrste i gvatemalske vrste. Odlikuje se tamnozelenom, glatkom korom i uskim vratom. Kada je riječ o okusu, značajke su blaga aroma i kremasto, svijetložuto voćno meso koje poprima zelenu boju oko rubova. Težina plodova iznosi između 250 i 450 grama.

Nabal – glatka kora i okrugao oblik

Srednje veliki avokado nabal, koji izvorno potječe s Antigve, poznat je po svojem niskom udjelu masti, koji je manji od drugih sorti avokada. Potrebno je istaknuti i gotovo okrugao oblik zelenog, glatkog ploda, koji se ubraja u gvatemalsku vrstu. Voćno je meso zelenkasto-žute boje, a kora je tvrda. Nabal najčešće potječe iz Izraela te teži između 450 i 850 grama.

Mini avokado – mali plod bez sjemenki

Malen, u obliku krastavca i bez jezgre: mini avokado, dugačak od pet do osam centimetara, koji se naziva i koktel-avokado, nije prava atrakcija na odjelu za voće i povrće samo zbog svojeg XS formata. Tijekom razrezivanja ili istiskivanja se, baš kao i kod paštete za mazanje, očituje ukusno i kremasto, blago aromatično voćno meso. A njega ima u izobilju. Budući da mini avokado nastaje iz neoplođenih cvjetova – poglavito sorte fuerte – nedostaje mu velika jezgra. Najčešće se ubire u Kaliforniji, Izraelu i Južnoafričkoj Republici.


Kupnja i čuvanje

Kupnja i čuvanje avokada

Blago gorka ili ipak prilično slaba okusa ili intenzivno slastan? Avokado će svoju punu aromu dobiti samo kada je u cijelosti dozreo. Ovisno o tome hoće li ovaj slastan plod još na dan kupnje završiti na kruhu ili bi trebao izdržati nekoliko dana kao svježa zaliha, potrebno je uvažiti nekoliko ključnih pravila pri odabiru i čuvanju.

Kako prepoznati zreli avokado?

Idemo na provjeru zrelosti! Ako avokado blago popusti kada ga se stisne u šaci, a da pri tome nema kašastu strukturu, spreman je za konzumaciju. Dodatna je odlika zrelosti ta da se mala peteljka može blago izvući te otpustiti od voćnog mesa. Ovisno o sorti, i kora može davati važne naznake o tome hoće li ovaj plod razviti svoj puni okus kod kuće ili je bolje da se ipak ostavi u supermarketu. Dok avokado hass razvija svoju crnu koru sa sve većim stupnjem dozrijevanja, crne mrlje kod zelenog avokada fuerte ipak ukazuju na to da je plod pokvaren. I još jedan savjet: ako kora avokada hass nije samo prekrivena izbočinama, već i smežurana, plod je prezreo.

Savjeti za čuvanje avokada

Ako je avokado i dalje vrlo tvrd, najbolje je da naknadno dozrijeva pri sobnoj temperaturi. Nestrpljivi mogu ubrzati proces tako što plod umetnu u vrećicu zajedno s jabukom. Ona izlučuje plin za dozrijevanje etilen te tako pospješuje zrenje avokada. Zarezanim je plodovima mjesto u hladnjaku. Ako ne želiš da voćno meso poprimi smeđu boju, dodaj malu količinu limunova soka na zarezani rub te sačuvaj polovicu s jezgrom. Vrlo zreli avokado moći će otprilike tri dana izdržati u hladnjaku. Naime, hladnoća usporava proces dozrijevanja.


Priprema

Kako se avokado može upotrebljavati u kuhinji?

Svježi avokado u komadu i narezan na ploške na crnom tanjuru i drvenoj dasci

Kožnata kora avokada nije namijenjena za konzumaciju, no njegovo je kremasto voćno meso itekako slasno! U svega nekoliko koraka sirovi se plod može pretvoriti u aromatičan nadjev za kruh, dip, prilog uz salatu ili carpaccio te služi kao ukusan sastojak u zelenom smoothieju, preljevu za salate ili umaku za tjesteninu.

Pravilna priprema avokada: evo kako

  1. Isperi avokado pod mlazom tekuće vode i tako spriječi dospijevanje bakterija s kore u voćno meso tijekom otvaranja ploda.
  2. Zatim uzdužno i jedanput okolno zareži plod sve do jezgre.
  3. Rukama okreći avokado u suprotnim smjerovima. Tako bi se polovice morale jednostavno odvojiti jedna od druge.
  4. Ukloni jezgru jušnom žlicom te njome izvadi voćno meso duž kore.
  5. Ovisno o vrsti pripreme, nareži voćno meso na kocke ili ploške ili ga zgnječi vilicom.

Omiljena krema od avokada: gvakamole

Jesi li za komadić okusa? Najkasnije kada avokado u cijelosti dozrije te njegovo voćno meso bude posebno kremasto, može se preraditi u aromatične dipove. Najpoznatiji je dip od avokada vjerojatno gvakamole. Ta ukusna krema nije samo idealna kao punjenje za tortilje, već je i posebno ukusna uz hrskavi tortilja čips ili kao dodatak kruhu i jajetu. Za nju je potrebno svega nekoliko osnovnih sastojaka.

Priprema gvakamolea – upute korak po korak:

  1. Žlicom ukloni voćno meso iz kore, dodaj ga u zdjelicu i temeljito ga zgnječi vilicom.
  2. Sitno nasjeckaj češnjak, nareži rajčice na kocke te oba sastojka umiješaj u zgnječeni avokado.
  3. Dodaj sok od limete i sol po želji.e



I ovo bi te moglo zanimati