Pitaja: privlači sve poglede

Pitaja ili zmajevo voće, raste na kaktusu koji se penje uz biljke koje ga podržavaju ili uz građevine. Kaktus cvjeta od lipnja do rujna, a njegovi cvjetovi su među najvećima na svijetu, s promjerom od 25 centimetara i duljinom od 30 centimetara. Cvijet pitaje cvjeta samo jednu noć i u tom vremenu miriše poput jasmina.

Pitaja je fascinantna i jedinstvena biljka koja je sve popularnija zbog svoje egzotične ljepote i svojeg slasnog okusa. Ovdje ćeš saznati sve o podrijetlu i botanici pitaje.

Botanika: biljka pitaje

Pitaja, poznata i kao zmajevo voće, egzotično je voće i potječe iz obitelji kaktusa. Ima ovalan ili duguljast oblik, a njezina je kora često jarko ružičaste ili žute boje te prekrivena ljuskicama koje nalikuju zmajskim ljuskama. Voćno meso bijele je ili ružičaste boje te je prožeto brojnim sitnim, crnim jestivim sjemenkama. Okus je blago slatkast te podsjeća na mješavinu kivija, kruške i dinje.

Biljke imaju strukturu sukulenta te su prilagođene suhim i pustinjskim okruženjima. Izdanci pitaje trokutasti su, snažni i strukturirani. U svojoj domovini dosežu duljinu do čak pet metara. Kaktusi imaju posebne bodljike ili trnove kako bi se obranili od neprijatelja te štedjeli vodu. Od lipnja do rujna ova biljka čak i cvate, koji se uz duljinu od 25 centimetara ubrajaju među najveće na svijetu. Međutim, otvaraju se samo na jednu noć.

Pitaja je epifitna biljka, što znači da raste na drugim biljkama, a da ih pri tome ne oštećuje. Biljka se uspinje drvećem te ga obgrljuje svojim trnovitim izdancima. Voćke rastu na bočnom granju kaktusa te im je potrebno puno sunčeva svjetla i topline kako bi mogle dozrijevati.

Odakle izvorno potječe pitaja?

Pitaja je podrijetlom iz Središnje i Južne Amerike. Danas nam se ona isporučuje iz sljedećih zemalja:

• Tajland
• Kina
• Vijetnam
• Izrael
• Nikaragva

Pitaja je dostupna u trgovinama tijekom cijele godine jer se uzgaja u različitim državama i klimatskim zonama. Međutim, glavna sezona varira ovisno o regiji. U jugoistočnoj Aziji i Središnjoj Americi pitaja u pravilu dozrijeva od svibnja do studenog, dok je u SAD-u dostupna od lipnja do rujna. U Europi sezona traje od srpnja do studenog. Međutim, pitaja se može pronaći i izvan sezone jer se često uvozi.

Pitaja je 90 posto od vode i sadrži relativno malo kalorija. Ona, između ostalog, sadrži za ljudsko tijelo važan vitamin C, kao i minerale kalcij, natrij, kalij, fosfat i željezo.

kcal: 50 kcal

Ugljikohidrati: 7,1 g

Bjelančevine: 1 g

Masti: 0,7 g

Vitamin A: 0,01 µg

Vitamin B1: 0,05 mg

Vitamin B2: 0,05 mg

Vitamin B6: 0,11 mg

Vitamin C: 7 mg

Vitamin E: 0,5 mg 

Kalcij: 7 mg

Željezo: 1,6 mg

Kalij: 222 mg

Magnezij: 20 mg

Natrij: 12 mg

Pitaja nije samo lijepa kada je riječ o izgledu, već je i bogata vitaminima i mineralnim tvarima.

Pitaja je niskokalorična

Komadić pitaje (oko 100 grama) sadrži oko 50 kalorija, što je prilično mala količina u usporedbi s drugim voćem. Razlog za malu količinu kalorija nalazi se u sastavu pitaje. Oko 90 % toga voća sastoji se od vode, što znači da sadrži vrlo malo kalorija, no svejedno je zasitno. Također, idealno je prikladno kao osvježenje uslijed svojeg velikog udjela vode.

Pitaja: vitamini i mineralne tvari

Pitaja je bogata vitaminima i mineralnim tvarima, iznimno važnim tvarima za naše tijelo. Među njih ubrajaju se vitamini B, vitamini C i E, željezo, kalcij i kalij. Vitamin C jača imunološki sustav i štiti stanice. I vitamin E odlikuje se tim svojstvom. Također, njegov je učinak navodno protuupalan te se pozitivno odražava na zdravlje kože. Vitamini B pomažu nam, između ostalog, pri dobivanju energije iz hrane. Kalij pridonosi regulaciji krvnog tlaka. Dok kalcij pozitivno utječe na vezivno tkivo i kožu te zdravlje kostiju i zubi, željezo je odgovorno za proizvodnju krvi u tijelu.

Pitaja potiče probavu

Visok udio vode i enzimi koji razgrađuju bjelančevine, a koji su sadržani u voćnom mesu te u sitnim košticama ovog voća, potiču probavu. Također, svojim bubrećim vlaknima može sniziti razinu kolesterola u krvi. No postupaj oprezno: ako imaš osjetljiv želudac, trebaš pitaju konzumirati samo u umjerenim količinama jer može imati laksativan učinak.

Tri najpoznatije sorte pitaje su Hylocereus undatus, Hycolerus minacanthus i Selenicereus megalanthus.

• Hylocereus undatus odlikuje se ružičastom korom i bijelim voćnim mesom.
• Hycolerus minacanthus naziva se i „Pink Pataya” jer nema samo ružičastu koru, već i ružičasto voćno meso.
• Za razliku od njih, Selenicereus megalanthus ima žutu koru i bijelo voćno meso.

Koja pitaja ima najbolji okus?

Okus se razlikuje ovisno o sorti. Dok žuta voćka ima sladak i aromatičan okus, aroma ružičaste pitaje s bijelim voćnim mesom smatra se neutralnom u pogledu okusa. Za razliku od njih, ružičasta pitaja ima vrlo intenzivan okus. Dakle, sažeto bi se moglo reći da ružičasto voćno meso ima intenzivniji okus od bijelog.

Blago slatkast i osvježavajući okus te zdravi sastojci čine pitaju popularnim egzotičnim voćem. I kod nas se pitaja može pronaći tijekom cijele godine. Ovdje ćeš saznati na što moraš paziti tijekom kupnje i čuvanja ovog supervoća.

Kako prepoznati zrelu pitaju?

Zrelu pitaju prepoznat ćeš po jarko ružičastoj ili žutoj kori, koja će blago popustiti kada je se pritisne prstom.

Gdje mogu kupiti pitaju?

Ovo voće možeš kupiti u svojoj obližnjoj trgovini Kauflanda.

Ovo je najbolji način za čuvanje pitaje

Ona je osjetljiva na pritisak, tako da se savjetuje da se čuva pojedinačno, uspravno i zaštićena. Može se čuvati više dana na sobnoj temperaturi. U hladnjaku se može čuvati do čak dvanaest dana.

Može li se pitaja zamrznuti?

Da, pitaju možeš zamrznuti. U tu svrhu nareži voćno meso na komadiće i pusti ih da se prethodno zamrzavaju oko dva sata. Zatim možeš komadiće pitaje zapakirati u kutijicu ili vrećicu te ih od deset do dvanaest mjeseci čuvati u zamrzivaču.

Plod nalikuje na plod kivija sa svojim malim, crnim sjemenkama. On se isto tako može i jesti kao i kivi: Prvo prepolovite voćku i onda ju izvadite žlicom. U slučaju vrlo zrele pitaje, nejestiva kora se može također lako skinuti. Meso od voća se može koristiti isjeckano u kockice i u voćnoj salati. Ona se može služiti i kao predjelo - sa šunkom i mesom grizona, slično kao i s dinjom.

Smije li se pitaja jesti sirova?

Da, ovo voće možeš jesti sirovo. Jedino što se ne smije jesti je kora jer nije jestiva te je usto otrovna.

Rezanje pitaje: evo kako

Vrlo je jednostavno razrezati pitaju – objasnit ćemo ti korak po korak kako to učiniti.

1. Razreži pitaju po sredini. Možeš to učiniti po širini ili dužini.
2. Sada imaš dvije mogućnosti: možeš žlicom ukloniti cijelo voćno meso iz kore ili ćeš koru odrezati nožem. Pri tome reži što bliže duž kore kako se ne bi uzalud bacilo voćno meso.
3. Zatim još nareži voćno meso na kockice ili ploške, ovisno o receptu i svojim preferencijama. Želimo ti dobar tek!

Kako se guli pitaja?

Ako želiš oguliti pitaju, postupak je sličan njezinom rezanju.

1. Najprije pitaju trebaš položiti na dasku za rezanje i prepoloviti voćku.
2. Polovice usto možeš razrezati na prutiće ili kockice.
3. Zatim možeš izravno oguliti prutiće ili kockice tako što ćeš gulilicom odvojiti koru od voćnog mesa.

Druga metoda guljenja jest odrezati gornji dio te je oguliti poput naranče. U tu svrhu jednostavno prstom poteži koru prema dolje i dalje od odrezane strane.

Ovako možeš jesti pitaju

Voćno meso pitaje možeš izravno žlicom izvaditi iz kore ili ga narezati na kockice nakon što prethodno prepoloviš voćku (pogledaj upute).

Smije li se jesti nezrela pitaja?

Pitaje bi se smjele jesti ili obrađivati tek nakon što u cijelosti dozriju. Naime, što je pitaja zrelija, to je njezin okus intenzivniji. Nezrela pitaja nema nikakav okus. Ova se voćka može idealno konzumirati kao međuobrok ili dodatak u salatama i smoothiejima.