Atlantska haringa: proteinski izvor snage
Atlantska haringa jest sjevernoatlantska varijanta prave haringe i najpopularnija riba za jelo na svijetu. Sve do 20. stoljeća atlantska haringa bila je jedno od glavnih trgovačkih dobara i toliko učestala da se u brojnim regijama smatrala „jelom siromaha”.
Atlantska haringa ima ova posebna svojstva
Haringe (Clupeidae) su srodne sardinama, inćunima ili papalinama. Za razliku od drugih riba iz izlova, atlantska haringa (Clupea harengus) ima najveći značaj za nekoć gladnog potrošača, a danas potrošača koji voli delikatese.
Životni prostor atlantske haringe
Atlantska haringa živi u blizini obale i na dubini do 360 metara. Haringa ima duljinu od 45 centimetara te može težiti do jednog kilograma. Međutim, najčešće je manja i lakša. Kada je riječ o boji, leđa atlantske haringe imaju plavkastu boju, dok je boja na bočnim dijelovima i trbuhu srebrna. Životni prostor atlantske haringe iznimno je širok; može se pronaći u području od Baltičkog mora sve do Biskajskog zaljeva i sjevernog Atlantskog oceana. Međutim, ekološki problemi Baltičkog mora i prekomjeran ribolov uvelike su smanjili populaciju atlantske haringe.
Odakle izvorno potječe atlantska haringa?
Haringe nisu prisutne samo u Sjevernom i Baltičkom moru, već na cjelokupnom području sjevernog Atlantskog oceana, od Norveške preko Grenlanda te sve do obala Sjeverne Karoline. Postoji 57 vrsta. Među njima postoje i one koje žive u slatkovodnim područjima ili koje prelaze iz slatke u bočatu vodu.
Kada je sezona atlantske haringe?
Tijekom razdoblja mriještenja ženka ispušta od 30 000 do 50 000 jajašca. Sjemenim mlijekom koji ispuštaju mužjaci stvaraju se bijeli prekrivači na vodenoj površini veliki nekoliko četvornih kilometara, zbog čega, ovisno o razdoblju lova, postoje nezrele ili potpuno zrele haringe. Ta razdoblja mriještenja raspodijeljena su tijekom cijele godine. Uz porast temperature vode poboljšava se ponuda hrane, a ribe postaju masnije. Glavna sezona lova haringe u Sjevernom i Baltičkom moru proteže se od lipnja do kolovoza.
Za što se može upotrebljavati atlantska haringa i kako se treba čuvati?
Haringe su važne ribe za jelo jer su posebno hranjive; naposljetku, njihov udio masti iznosi čak od 40 do 55 posto. One se jedu svježe, poglavito kao „Matjes”, i usoljene haringe ili ukiseljene u marinadama te u umaku iz konzervi. Kao svježu ribu, haringu treba čuvati u hladnjaku i potrošiti unutar najviše tri dana.
Ovo se nalazi u atlantskoj haringi
Ova svestrana riba za jelo ima brojne zdrave sastojke: omega-3 masne kiseline štite srce i krvotok te podržavaju zdrave funkcije mozga, vitamin A drži kožu zdravom, dok vitamini B i D podržavaju zdravlje kostiju i stvaranje krvi. Osim toga, haringa, koja je bogata proteinima, pravi je izvor snage.
kcal: 233 kcal
Ugljikohidrati: 0 g
Bjelančevine: 18,2 g
Masti: 17,8 g
Vitamin A: 38 µg
Vitamin B1: 0,04 mg
Vitamin B2: 0,22 mg
Vitamin B6: 0,45 mg
Vitamin C: 0 mg
Vitamin E: 1,5 mg
Kalcij: 34 mg
Željezo: 1,1 mg
Kalij: 360 mg
Magnezij: 31 mg
Natrij: 117 mg
