Svinjski kotlet: ukusan i hranjiv

Svinjski kotlet jest snop kotleta koji se proteže od prednje do stražnje noge. Prednji dijelovi mesa predstavljaju vratni kotlet, središnji dijelovi štapne i rebraste kotlete, a stražnji slabinske kotlete i kotlete od fileta. Slabinski kotleti sadrže jako malo masti i kostiju. Meso štapnih kotleta izraženije je mramorirano, zbog čega je njegov okus sočan i aromatičan.

Vratni kotleti imaju malu kost, veličine od oko jednog do tri centimetra, i prožeti su mašću, što ovo meso, za razliku od štapnog kotleta, čini nešto ukusnijim i sočnijim. Kotleti se često nude i marinirani. Tada su začinjeni paprikom, češnjakom, solju, paprom i uljem .

Domaća svinja potječe od udomaćene svinje s Bliskog istoka, a ona je prije otprilike 8500 godina dospjela u Europu.

Priprema kotleta može se provoditi na razne načine: može se u tvari pržiti 2,5 minuta ili se nakratko zapržiti i zatim peći 17 minuta u pećnici. Alternativno se može i peći na roštilju. Ako se u kotlet prije pripreme utrlja sol, on će dobiti hrskavu koricu. Zatim se kotlet mora marinirati kako bi bio idealno pikantan. U dodatnom se koraku kotlet može panirati upotrebom brašna, jajeta i vrhnja te krušnih mrvica . Zatim se može pržiti.

Ovako se treba čuvati svinjski kotlet

Svježi svinjski kotlet može se u hladnjaku čuvati do tri dana. U tu je svrhu kotlet najbolje izvaditi iz pakiranja i prekrivenog ga položiti na tanjur te staviti u hladnjak na temperaturi od dva do četiri Celzijeva stupnja. Druga je mogućnost zamrznuti ga, a u tomu se obliku može čuvati šest mjeseci. Zamrznute kotlete potrebno je polagano odmrzavati u hladnjaku tijekom noći.

Svinjski kotleti sadrže mineralne tvari i važne vitamine, kao što je B1, koji je odgovoran za energetski metabolizam u stanicama.