Kivi: čupavo tropsko voće
Kivi raste u suptropskim zemljama, kao i u zemljama s umjerenom klimom. Prvi put je otkriven u Kini. Plod je stigao na Novi Zeland kao kineski ogrozd, gdje je preimenovan po novozelandskoj heraldičkoj životinji, ptici kivi.
Kivi ima ova različita svojstva
Kivi ima dlakavu koru i zeleno voćno meso s malim crnim sjemenkama. Okus voća je sladak i sočan i podsjeća na ogrozd. Biljka se ubraja u jestivu sortu Actindia. Postoji oko 60 različitih vrsta kivija.
Biljka penjačica s velikim cvjetovima
Plodovi se razlikuju po obliku, dlakavosti i boji. Postoje i razlike u okusu. Biljka penjačica može narasti do deset metara. Listovi biljke su dlakavi, mogu biti okrugli, ovalni ili srcoliki i narasti do 15 centimetara širine. Biljke kivija počinju cvjetati u proljeće. Cvjetovi dosežu promjer do 5 centimetara. Iz njih se do kasne jeseni razvijaju plodovi dugi do 8 centimetara. Kivi je dvodomna biljka.
Odakle izvorno potječe kivi?
Kivi izvorno dolazi iz Kine, pa otuda i naziv kineski ogrozd. Početkom 20. stoljeća, školska učiteljica Mary Isabel Fraser uvezla je sjemenke kivija na Novi Zeland, gdje su se uzgajale u velikim količinama. Novozelanđani su egzotičnom voću dali ime „kivi“ - u odnosu na njihov grb i nacionalnu životinju, pticu kivi.
Današnja glavna područja uzgoja, uz Novi Zeland i Kinu, su Italija, Australija, Južna Afrika, Čile, Portugal i Španjolska. Najpopularnija sorta naziva se Hayward. Već neko vrijeme dostupna je i nova sorta pod nazivom Kiwi-Gold: Ovaj zlatni kivi ima žuto meso i malo je slađeg okusa. Njegova kora je glatka.
Kad je sezona kivija?
Kivi je dostupan tijekom cijele godine. Od travnja prvi plodovi stižu iz Čilea, od lipnja do kraja studenog oni s Novog Zelanda.
Za što se može upotrebljavati kivi i kako se treba čuvati?
Meso kivija je jestivo zajedno sa sjemenkama. Možete žlicom ivaditi "meso"i ili ga samo oguliti i jesti. Pulpa je slatka i sočna i vrlo je ukusna u voćnoj salati, muslijima ili smoothiejima. Jedna varijanta je džem od kivija, uglavnom rafiniran s vanilijom i u kombinaciji s drugim voćem (kao što su jagode ili banane). Bez obzira jedeš li ga samostalno za doručak, u voćnoj salati ili na kolačima, kivi se može poprečno prepoloviti poput jaja i izvaditi ili nježno oguliti i narezati na ploške. Kivi je voće koje sazrijeva naknadno. Treba ga čuvati na hladnom mjestu, ispod deset stupnjeva.
Bolje ga je ne kombinirati s mliječnim proizvodima
Kivi se ne miješa dobro s mliječnim proizvodima. To je zbog aktinidina, enzima koji cijepa proteine. Ta tvar razgrađuje mliječne proteine, što dovodi do gorkog okusa i mijenja konzistenciju mliječnog proizvoda. Zato ga je bolje ne miješati s jogurtom ili mladim sirom.
Čega ima u kiviju
Kivi je zdravo i niskokalorično ali moćno voće. Sadrži obilje vitamina C i važnih minerala kao što su kalcij, kalij i magnezij. Visok sadržaj vitamina C važan je za imunološki sustav i jača tijekom stresa.
kcal: 50 kcal
Ugljični hidrati: 9,1 g
Bjelančevine: 0,9 g
Masti: 0,6 g
Vitamin A: 7 µg
Vitamin B1: 0,02 mg
Vitamin B2: 0,02 mg
Vitamin B6: 0,08 mg
Vitamin C: 46 mg
Vitamin E: 0,5 mg
Kalcij: 40 mg
Željezo: 0,8 mg
Kalij: 314 mg
Magnezij: 24 mg
Natrij: 4 mg
