Baget: hrskav bijeli kruh

Baget je poznat i kao duguljasti kruh, pariški kruh, francuski kruh ili metarski kruh te se u pravilu sastoji od pšeničnog brašna s visokim udjelom hrskavo pečene kore i mrvičaste poroznosti. Unatoč tome što postoje najrazličitiji recepti, svaki baget ima nekoliko zajedničkih stvari u pogledu proizvodnje: pšenično brašno, koje ima ljepljiva svojstva, vodu i kvasac. Tijesto se nakon miješenja mora čuvati na hladnom mjestu i neko vrijeme odstajati. U pravilu se vrijeme stajanja, odnosno dizanja tijesta provodi noću. Tipičan baget ima težinu između 250 i 310 grama, uz duljinu od 50 do 70 centimetara i promjer od oko pet centimetara.

Razne inačice bageta 

U španjolskoj se baget naziva „barra” (španjolska riječ za „prut”). Dodatne varijacije nastale su uslijed upotrebe različitih vrsta brašna i dodataka. Druge vrste brašna koje se mogu upotrebljavati umjesto pšeničnog su, na primjer, pirova krupica, brašno od integralne pšenice ili raženo brašno. Pod dodacima prvenstveno se podrazumijevaju zrna kao što su suncokretove sjemenke ili sjemenke bundeve. 

Za razliku od uvriježena vjerovanja, baget ne potječe iz Francuske, već je sredinom 19. stoljeća proizveden u Beču i tek ga je emigrant sa sobom ponio u Francusku. Danas se proizvodi diljem svijeta, a ne samo u Francuskoj.

Baget je dio tipičnog francuskog doručka. Međutim, u njemu se može uživati i uz vino i sir ili upotrebljavati za fondue od sira. Dobro zapakiran baget sačuvat će svježinu do dva dana. Međutim, ako nije zapakiran, morao bi se potrošiti unutar nekoliko sati. Kao svježi proizvod, u idealnom bi se slučaju morao konzumirati isti dan.

Izraelsko istraživanje pokazalo je da je bijeli kruh, u čiju se kategoriju ubraja i baget, jednako zdrav kao i druge vrste kruha. U bagetu od 200 grama sadržano je 14 grama bjelančevina, 2,8 grama masti, 102 grama ugljikohidrata i 496 kalorija.