Kroasan s maslacem: lisnati klasik
Kroasan s maslacem kultno je pecivo poznato po svojoj nježnoj, ljuskavoj teksturi i bogatom okusu maslaca. Porijeklom iz Francuske, etablirao se kao popularno pecivo za doručak diljem svijeta. Bilo da je običan, s pekmezom ili sa slanim preljevom – kroasan je svestrani užitak. U ovom ćeš članku saznati sve što trebaš znati o njegovom porijeklu, najboljem godišnjem dobu za uživanje u njemu, upotrebi u kuhinji i kako ga najbolje čuvati.
Kroasani s maslacem imaju ova posebna svojstva
Kroasani se rade od posebnog tijesta koje nastaje višestrukim preklapanjem i valjanjem tijesta i maslaca. Ovaj proces, poznat kao laminacija, stvara prepoznatljive slojeve i ljuskastu teksturu kroasana. Dobar kroasan s maslacem odlikuje se zlatnosmeđom, hrskavom koricom i mekom, prozračnom unutrašnjosti. Visok udio maslaca daje pecivu prepoznatljiv okus i čini ga posebno bogatim.
Odakle izvorno potječu kroasani s maslacem?
Porijeklo kroasana leži u Austriji, gdje je bio poznat kao Kipferl. U 19. stoljeću austrijski pekari donijeli su pecivo u Francusku, gdje se dalje razvijalo i postalo poznato kao kroasan. Naziv „kroasan” dolazi od francuske riječi za „polumjesec”, koja opisuje tipičan oblik peciva. Danas je kroasan s maslacem simbol francuskog pekarstva i postao je sastavni dio pekarnica diljem svijeta.
Zašto se mogu upotrebljavati kroasani s maslacem i kako se trebaju čuvati?
Kroasani su iznimno svestrani i mogu se upotrebljavati na razne načine. Idealni su kao kolači za doručak, kao podloga za sendviče ili kao slatki desert. Kako bi kroasani ostali svježi, potrebno ih je čuvati u hermetički zatvorenoj posudi na sobnoj temperaturi. Mogu se i zamrznuti i podgrijati u pećnici kad je to potrebno kako bi se sačuvala njihova hrskava tekstura.
Energija: 1787 kJ/428 kcal
Masti: 24,1 g
od kojih zasićene masne kiseline: 15,3 g
Ugljikohidrati: 44,4 g
od kojih šećeri: 6,9 g
Vlakna: 1,5 g
Bjelančevine: 7,5 g
Soli: 1,1 g
