Jestive biljke: kako iskoristiti cijelu biljku?

„Od lista do korijena” potječe od engleskog naziva „Leaf to Root”. Pritom se radi o biljnom ekvivalentu koncepta „od glave do repa” (eng. Nose to Tail) za meso, čiji je cilj da se za kuhanje ne upotrebljavaju samo prvorazredni dijelovi mesa kao što su file i but, već svi dijelovi životinje. Isto vrijedi i za brojne biljke. Jedemo samo određene dijelove biljke, najčešće samo plod ili gomolj, dok drugi dijelovi poput peteljke, listova i korijenja završe u smeću. Međutim, ti su dijelovi isto djelomično jestivi, pa čak i vrlo ukusni kada se pripreme kako treba. Ovdje možete saznati sve o ovom novom kulinarskom svijetu.

Najočitija prednost prehrambene filozofije „od lista do korijena” jest da se njome pokušava smanjiti bacanje hrane. U skladu s načelom smanjenja otpada pri kuhanju nećete proizvoditi više smeća nego što je potrebno te ćete kuhati održivije. Listove korabe koji obično završe u smeću možete, primjerice, dodati u salatu. Ova filozofija također vas potiče da saznate više o namirnicama koje svakodnevno konzumirate. Ljudi su još od davnina stjecali znanje o jestivosti biljaka, a danas ponovno otkrivamo to kulinarsko naslijeđe. Bilo da kupujete povrće ili ga uzgajate u vlastitom vrtu, znanje o tome što je osim „najboljeg dijela” biljke jestivo vrlo je korisno i pomoći će vam dodatno obogatiti vaše recepte.

Zeleni dio brojnih vrsta povrća jestiv je, pa čak i vrlo ukusan. Tako, primjerice, možete listove celera dodati u temeljac od povrća ili salatu, dok će zeleni dijelovi rotkvice dodatno obogatiti okus vašeg sendviča. Čak i zeleni dio komorača je jestiv i vrlo ukusan, primjerice kao nadjev za povrće pripremljeno na roštilju ili u pećnici. Zeleni dio mrkve također je jestiv. Budući da je mrkva vrlo svestrano povrće, ljudi često kupuju čitav svežanj mrkvi, u kojem se često još uvijek nalazi i zeleni dio. Što možete učiniti s njim? Od zelenog dijela mrkve možete, primjerice, pripremiti svježi pesto tako da zeleni dio svih mrkvi iz svežnja izmiksate dok ne postane kremast. Zatim dodate sastojke koji će vašem pestu pružiti posebnu aromu kao što su orasi ili pinjoli, zgnječeni režanj češnjaka, prstohvat parmezana, soli i papra te obavezno malo maslinova ulja. Pokušajte i sami: ovdje možete pronaći ukusan recept za popečke od krumpira i mrkve s pestom od zelenih listova mrkve. Savjet: isplanirajte svoju kupnju s pomoću Kauflandove aplikacije.

Nisu sve vrste povrća potpuno jestive, ali sigurno ih ima više nego što mislite. Koje povrće ima jestive zelene dijelove? Jesu li kočanj ili sjemenke jestivi?  Koji dijelovi biljki su uvijek jestivi, a koji su poput kore prikladni samo za kiseljenje i konzerviranje ovisi o određenoj biljci.

U nastavku vam donosimo pregled dijelova biljki koje odsada više ne morate bacati u biootpad te ideje kako ih možete iskoristiti.

• Cvjetovi: medvjeđi luk, luk vlasac i rikola izvrsni su kao lijep preljev za vaše povrće.

• Stabljiku i kočanj cvjetače, kelja, komorača ili brokule možete narezati na male komadiće i pripremiti zajedno s glavicom.

• Od kore mrkve i čičoke možete napraviti čips, a za to je samo morate posipati s malo škroba i ispržiti u ulju.

• Korijenje, primjerice celera i kupusa, trebate prvo dobro oprati. Zatim ga možete obrisati, posoliti i ispeći u ulju.

• Zeleni dio i listovi mrkve, celera, komorača, rotkvice, bundeve ili korabe izvrsni su u šarenim salatama, juhama, na pečenom povrću ili u sendviču.

• Sjemenke bundeve i lubenice također su jestive. Nakon što skinete s njih meso ploda i operete ih, sjemenke bundeve možete sami ispržiti. Recept je vrlo jednostavan: obrišite sjemenke, marinirajte ih u soli i drugim začinima po želji te pospite po njima malo ulja uljane repice. Zatim ih pecite 15 do 20 minuta na temperaturi od 190 °C uz funkciju donjeg i gornjeg grijanja. Tako ćete dobiti savršene grickalice između obroka. Sjemenke lubenice također su jestive. Više o ovoj temi možete pročitati ovdje.

• Koru voća kao što su jabuke, kruške, mandarine, naranče i limun možete sitno naribati i dodati u biskvit za kolače ili od nje napraviti ukusnu limunadu. Pozor: kod agruma provjerite na naljepnici je li korica doista jestiva i upotrijebite samo gornji dio korice jer je bijeli dio gorak. 

Važno: danas se voće i povrće sve češće tretira pesticidima, osobito dijelovi koji rastu iznad zemlje. Stoga preporučujemo da upotrebljavate svježe organsko povrće. U svakom slučaju, voće i povrće te jestivo bilje iz prirode prije uporabe trebate dobro očistiti i oprati. Savjet: uporaba kore i stabljike povrća pri kuhanju ne mora biti zahtjevna. Ako vam, primjerice, nakon kuhanja šarenog povrtnog quichea ostane mnogo ostataka povrća, možete ih skuhati u vodi i dodati soli. Tako ćete dobiti domaći temeljac od povrća. Skuhane komadiće povrća zatim uklonite nakon što ispuste svoje hranjive tvari u temeljac.

Nisu svi dijelovi biljke jestivi. To znači da prije konzumiranja određenog dijela biljke morate biti sigurni da taj dio nije otrovan ili ne sadržava druge štetne tvari. Ovdje u pravilu količina može utjecati na to je li neki dio biljke otrovan ili ne. Listovi rabarbare, primjerice, sadržavaju oksalnu kiselinu, i to u tolikim količinama da ih ne biste trebali konzumirati. Međutim, to ne znači da je oksalna kiselina nužno sama po sebi otrovna jer se u manjim količinama nalazi i u špinatu i cikli. Jestiv nije ni zeleni dio rajčica, graha, krumpira i krastavaca.

Kao što vidite, postoje razni načini da iskoristite sve dijelove voća i povrća. Filozofiju „od lista do korijena” možete jednostavno primijeniti i pri svakodnevnom kuhanju, a kao inspiraciju možete ovdje pronaći razne recepte. Savjet: kako biste uvijek znali koje je povrće trenutačno na popustu, pretplatite se ovdje na Kauflandov bilten!